ÍNDISE
ARTIGU SIRA-NIANs
PARTE I
PRINSÍPIU FUNDAMENTÁL
Artigu
1 Repúblika
2 Soberania no
konstitusionalidade
3 Sidadania
4 Rai
5 Desentralizasaun
6 Objetivu Estadu nian
7 Sufrájiu universál no
multipartidarizmu
8 Relasaun
internasionál
9 Simu direitu internasionál
10 Solidariedade
11 Fó valór ba
rezisténsia
12 Estadu no relijiaun
sira
13 Lian ofisiál no lian
nasionál sira
14 Símbolu nasionál
sira
15 Bandeira Nasionál
PARTE II
DIREITU, DEVÉR,
LIBERDADE NO GARANTIA FUNDAMENTÁL SIRA
TÍTULU I
PRINSÍPIU JERÁL SIRA
16 Universalidade no
igualdade
17 Igualdade ba feto no
mane
18 Protesaun ba
labarik-oan sira
19 Klosan sira
20 Ferik no katuas sira
21 Sidadaun ne’ebé iha
defisiénsia
22 Timór-oan sira iha
tasi-balu
23 Interpretasaun
kona-ba direitu fundamentál sira
24 Lei restritivu sira
25 Estadu exesaun nian
26 Asesu ba tribunál
27 Provedór Direitus
Umanus no Justisa nian
28 Direitu ba
rezisténsia no defende an rasik
TÍTULU II
DIREITU, LIBERDADE NO
GARANTIA IDA-IDAK NIAN
29 Direitu ba moris
30 Direitu ba liberdade,
seguransa no integridade ema idaidak nian
31 Hala’o lei krime
nian
32 Limite bá kastigu no
ba medida seguransa nian
33 Habeas Corpus
34 Garantia ba prosesu
krime nian
35 Extradisaun no
expulsaun
36 Direitu ba onra no
privasidade
37 Labele viola uma hela-fatin
no korrespondénsia
38 Protesaun ba
informasaun ema idaidak nian
39 Família, kazamentu
no maternidade
40 Liberdade ko’alia no
informasaun nian
41 Liberdade imprensa
no komunikasaun sosiál nian
42 Liberdade reuniaun
no manifestasaun nian
43 Liberdade asosiasaun
nian
44 Liberdade
sirkulasaun nian
45 Liberdade
konxiénsia, relijiaun no kultura nian
46 Direitu ba
partisipasaun iha polítika
47 Direitu sufrájiu
nian
48 Direitu petisaun
nian
49 Defeza soberania
nian
TÍTULU III
DIREITU NO DEVÉR EKONÓMIKU,
SOSIÁL NO KULTURÁL
50 Direitu ba servisu
51 Direitu ba greve no
bandu lock-out
52 Liberdade sindikál
53 Direitu konsumidór
sira-nian
54 Direitu ba
Propriedade privadu
55 Obrigasaun
kontribuinte nian
56 Seguransa no tulun
sosiál
57 Saúde
58 Uma hela-fatin
59 Edukasaun no kultura
60 Propriedade
intelektuál
61 Meiu-ambiente
PARTE III
ORGANIZASAUN PODÉR
POLÍTIKU NIAN
TÍTULU I
PRINSÍPIU JERÁL SIRA
62 Titularidade no
ezersísiu podér polítiku nian
63 Sidadaun sira-nia
partisipasaun polítika
64 Prinsípiu renovasaun
nian
66 Referendu
67 Órgaun soberania
nian sira
68 Inkompatibilidade
69 Prinsípiu kona-ba
haketak podér sira
70 Partidu polítiku
sira no direitu opozisaun nian
71 Organizasaun
administrativa
72 Podér lokál
73 Publisidade
atu-ofisiál sira-nian
TÍTULU II
PREZIDENTE-REPÚBLIKA
KAPÍTULU I
ESTATUTU, ELEISAUN NO
NOMEASAUN
74 Definisaun
75 Elejibilidade
76 Eleisaun
77 Simu knaar no
juramentu
78 Inkompatibilidade
79 Responsabilidade ba
krime no obrigasaun kona-ba konstituisaun
80 Auzénsia
81 Renúnsia husi
mandatu
82 Mate, renúnsia ka
inkapasidade permanente
83 Kazu exesionál sira
84 Substituisaun no
interinidade
KAPÍTILU II
KOMPETÉNSIA
85 Kompeténsia rasik
86 Kompeténsia kona-ba
órgaun sira seluk
87 Kompeténsia iha
relasaun internasionál
88 Promulgasaun no vetu
89 Asaun Prezidente
interinu nian
KAPÍTULU III
KONSELLU-ESTADU
90 Konsellu-Estadu
91 Kompeténsia,
organizasaun no funsionamentu Konsellu-Estadu
TÍTULU III
PARLAMENTU NASIONÁL
KAPÍTULU I
ESTATUTU NO ELEISAUN
92 Definisaun
93 Eleisaun no
kompozisaun
94 Imunidade
KAPÍTULU II
KOMPETÉNSIA
95 Kompeténsia
Parlamentu Nasionál nian
96 Autorizasaun
lejislativu
97 Inisiativa lei nian
98 Parlamentu nia
apresiasaun kona-ba lejislasaun
KAPÍTULU III
ORGANIZASAUN NO
FUNSIONAMENTU
99 Lejislatura
100 Disolusaun
101 Partisipasaun husi
membru Governu nian
KAPÍTULU IV
KOMISAUN PERMANENTE
102 Komisaun Permanente
TÍTULU IV
GOVERNU
KAPÍTULU I
DEFINISAUN NO ESTRUTURA
103 Definisaun
104 Kompozisaun
105 Konsellu-Ministru
KAPÍTULU II
FORMASAUN NO
RESPONSABILIDADE
106 Nomeasaun
107 Responsabilidade
Governu nian
108 Programa Governu
nian
109 Apresiasaun ba
programa Governu nian
110 Husu votu konfiansa
111 Mosaun sensura nian
112 Demisaun Governu
nian
113 Responsabilidade
kriminál husi Membru-Governu sira
114 Imunidade
Membru-Governu
KAPÍTULU III
KOMPETÉNSIA
115 Kompeténsia Governu
nian
116 Kompeténsia
Konsellu-Ministru nian
117 Kompeténsia Membru
Governu nian
TÍTULU V
TRIBUNÁL SIRA
KAPÍTULU I
TRIBUNÁL SIRA NO
MAJISTRATURA JUDISIÁL
118 Knaar jurisdisionál
119 Independénsia
120 Haree ba hahalok
ne’ebé latuir Lei-Inan
121 Juís sira
122 Exkluzividade
123 Kategoria tribunál
sira-nian
124 Tribunál Supremu
Justisa nian
125 Hala’o knaar no
kompozisaun
126 Kompeténsia
konstituisaun no eleisaun nian
127 Elejibilidade
128 Konsellu Superiór
Majistratura Judisiál nian
129 Tribunál Superiór
Administrativu, Fiskál no Konta nian
130 Tribunál militár
sira
131 Audiénsia tribunál
sira-nian
KAPÍTULU II
MINISTÉRIU PÚBLIKU
132 Knaar no estatutu
133 Prokuradoria-Jerál
Repúblika nian
134 Konsellu Superiór
Ministériu Públiku nian
KAPÍTULU III
ADVOKASIA
135 Advogadu sira
136 Garantia kona-ba
hala’o advokasia
TÍTULU VI
ADMINISTRASAUN PÚBLIKA
137 Administrasaun
Públika nia Prinsípiu Jerál sira
PARTE IV
ORGANIZASAUN EKONOMIA
NO FINANSA NIAN
TÍTULU I
PRINSÍPIU JERÁL
138 Organizasaun
ekonomia nian
139 Rekursu naturál
sira
140 Investimentu
141 Rai
TÍTULU II
SISTEMA FINANSA NO
FISKÁL NIAN
142 Sistema finansa
nian
143 Banku Sentrál
144 Sistema fiskál nian
145 Orsamentu Jerál
Estadu nian
PARTE V
DEFEZA NO SEGURANSA
NASAUN NIAN
146 Forsa Armada sira
147 Polísia no forsa
seguransa sira
148 Konsellu Superiór
Defeza no Seguransa nian
PARTE VI
GARANTIA NO REVIZAUN
LEI-INAN NIAN
TÍTULU I
GARANTIA LEI-INAN NIAN
149 Fiskalizasaun
preventivu kona-ba lala’ok Lei-Inan nian
150 Fiskalizasaun
abstraktu kona-ba lala’ok Lei-Inan nian
151 Latuir Lei-Inan tan
omisaun
152 Fiskalizasaun
konkretu dalan Lei-Inan ninian
153 Lia-kakotun
Tribunál Supremu Justisa nian
TÍTULU II
REVIZAUN LEI-INAN NIAN
154 Inisiativa no tempu
halo revizaun nian
155 Aprovasaun no
promulgasaun
156 Limite materiál iha
revizaun Lei-Inan nian
157 Limite
sirkunstansiál revizaun nian
PARTE VII
LIAFUAN IKUS NO
TEMPU-LEET NIAN
158 Tratadu, akordu no
aliansa
159 Lian serbisu nian
160 Krime bo'ot
161 Hasai riku-soin
latuir lei
162 Rekonsiliasaun
163 Organizasaun
Judisiál iha Tempu-leet
164 Kompeténsia
Tempu-leet Tribunál Supremu Justisa nian
165 Direitu uluk nian
166 Inu nasionál
167 Transformasaun
Asembleia Konstituinte nian
168 Governu Tempu-leet
Darua
169 Eleisaun
prezidensiál 2002 ninian
170 Lei-Inan tama iha
vigór
PREÁMBULU
Timór-Leste
nia independénsia iha loron 28 fulan Novembru 1975, ne’ebé Frente Revolusionáriu
Timór-Leste Independente (FRETILIN) mak proklama, sei hetan rekoñesimentu internasionál
iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, wainhira povu timoroan hetan libertasaun
hosi kolonializmu no okupasaun ilegál ba Pátria Maubere hosi poténsia raiseluk.
Elaborasaun no
adosaun Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian, mak tutun a’as
rezisténsia sekulár povu timoroan nian ne’ebé sai maka’as liu horik invazaun
loron 7 fulan Dezembru tinan 1975. Funu hasoru funu-maluk, hahú ho FRETILIN nia
lideransa, ne’ebé loke dalan luan tan ba partisipasaun polítika, hodi hamoris
Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere (CNRM) iha tinan 1987, tuir mai Konsellu
Nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT) iha tinan 1998.
Rezisténsia hala’o iha frente oin tolu.
Frente armada ne’ebé Forsas Armadas
Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTÍL)
hala’o ho barani
tebes hodi hasa’e asaun históriku ida.
Asaun
hosi frente klandestina, ne’ebé hala’o hodi matenek iha funu-maluk sira-nia
leet, ne’ebé feto no mane rihun barak fó sira-nia moris, liuliu klosan
sira-ne’ebé hala’o funu ho sirania moris atu bele hetan liberdade no
independénsia.
Frente
diplomátika, ne’ebé hala’o iha mundu raiklaran, loke dalan ba libertasaun
totál. Iha nia parte kulturál no umanu, Uma-Kreda Katólika iha Timór-Leste la
para simu ho dignidade povu tomak nia terus, hodi tau an iha povu nia leet hodi
defende sira-nia direitu kdasar. Konstituisaun ida-ne’e reprezenta, ikusliu,
omenajen ida, povu fó ho laran tomak ba Pátria nia martir hotu-hotu. Nune’e,
Deputadu hotu Asembleia Konstituinte nian, wainhira povu hili tiha nu’udar sira-nia
reprezentate lejítimu iha loron 30 fulan Agostu tinan 2001, Hodi tuba metin ba
referendu loron 30 fulan Agostu tinan 1999 ninian, ne’ebé la’o iha Organizasaun
Nasoens Unidas nia matan-okos, konfirma povu nia hakarak rasik ba independénsia;
Ho neon-metin duni katak iha nesesidade atu harii kultura demokrátika
institusionál ida rasik Estadu Direitu ninian, iha ne’ebé ema sei respeitu
Konstituisaun, lei no instituisaun ne’ebé povu rasik mak hili; Hodi interpreta
povu Timór-Leste nia sentimentu kle’an, nia aspirasaun no nia fé ba Maromak; Hateten
hikas ho solenidade nia determinasaun atu halo funu hasoru forma oin-oin tirania
nian, opresaun, dominasaun no kaketak sosiál, kulturál ka tuir relijiaun, atu
defende independénsia nasionál, respeita no fó garantia ba direitus umanus, no
ema sidadaun sira-nia direitu fundamentál, atu kaer metin prinsípiu haketak
podér iha Estadu nia organizasaun no harii demokrasia sanak-barak nia regra
prinsipál sira, hodi buka harii nasaun ida-ne’ebé justu no buras, hodi mós foti
sosiedade ida-ne’ebé hakiak ema atu fó neon-laran ba malu nu’udar maun alin.
Asembleia
Konstituinte halibur iha sesaun plenáriu iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002,
aprova no dekreta Lei-Inan Replúblika Demokrátika Timór-Leste nian ne’ebé
tuirmai ne’e:
PARTE
I
PRINSÍPIU
FUNDAMENTÁL SIRA
Artigu
1.o
(Repúblika)
1. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an
no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris
idaidak nian.
2. Loron 28
fulan Novembru tinan 1975 maka loron Proklamasaun Independénsia Repúblika
Demokrátika Timór-Leste nian.
Artigu
2.o
(Soberania
no konstitusionalidade)
1. Soberania haktuur
metin iha povu , ne’ebé hala’o soberania ne’e tuir Lei-Inan haruka.
2 Estadu hakruuk ba
Lei-Inan no lei-oan sira.
3 Lei-oan sira
no hahalok seluk tan hosi Estadu no kbiit autoridade lokál sira-nian foin sai válidu
wainhira sira la’o tuir duni Lei-Inan haruka.
4 Estadu
rekoñese no valoriza norma no lisan rai-Timór nian ne’ebé la’ós kontra Lei-Inan
no mós lejizlasaun seluk tan ne’ebé ko’alia kona-ba direitu ne’ebé mai husi
lisan no toman.
Artigu
3.o
(Sidadania)
1. Iha Repúblika
Demokrátika Timór-Leste nia laran iha sidadania nanis no sidadania husun.
2. Sidadaun nanis
Timór-Leste nian maka ema ne’ebé moris nanis iha rai nasionál laran:
a) oan sira-ne’ebé aman
ka inan moris iha Timór-Leste;
b) oan sira-ne’ebé
inan-aman laiha, nasionalidade eh rai moris-fatin lahatene;
c) oan
sira-ne’ebé aman ka inan ema raiseluk, ne’ebé idade liu ona tinan sanulu resin hitu,
no sira rasik hili sai timoroan;
3. Sidadaun
nanis Timór-Leste nian mós sira-ne’ebé, biar moris iha rai-liur, sira-nia aman ka
inan, timoroan.
4. Lei-oan mak sei
regula kona-ba akizisaun, lakon no hetan filafali sidadania, nune’e mós
sidadaun sira-nia rejistu no prova.
Artigu
4.o
(Rai)
1. Rai Repúblika
Demókratika Timór-Leste nian halo parte rai-foho nia luan no naruk no kle’an
zona tasi nian no kalohan-laran tuka-ba rai-ketan nasionál sira, ne’ebé tuir
liak-tuan tama hotu iha klees loro-sa'en tasi-le’un Timór nian, rai-le’un
Oe-Kusi Ambenu, tasi-le’un Atauru no tasi-le’un Jaku.
2. Lei-oan sei
hametin no hatuur kona-ba luan no rohan we rai-laran nian, zona ekonómiku eskluzivu
(haketak tasi mutin no metan) no Timór-Leste nia direitu iha zona tatutan no plataforma
kontinentál.
3. Estadu la
taka matan ba Timór-oan nia rai rohan ida eh ba direitu soberania ne’ebé nia hala’o,
hodi lahalo aat ba ratifikasaun kona-ba rai-ketan.
Artigu
5.o
(Desentralizasaun)
1. Estadu
respeita, iha nia organizasaun rai-laran nian, kona-ba PRINSÍPIU atu fahe kbiit
Administrasaun Públika nian.
2. Lei-oan maka
hatuur no hametin karakterístika eskalaun oin-oin rai-laran nian, no mós kompeténsia
administrativu órgaun sira-ne’e nian.
3. Oe-Kussi Ambenu no
Atauro, sira hetan tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál.
Artigu
6.o
(Objectivu
Estadu nian)
Estadu nia objetivu
fundamentál sira maka ne’e:
a) Defende no garante
nasaun nia soberania;
b) Garante no
promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba Estadu
nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku;
c) Defende no
garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun
problema nasionál sira;
d) Garante
dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika;
e) Harii sosiedade
ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak
ba isin no ba klamar;
f) Proteje didi’ak
meiu-ambiente no boli nafatin riku-soin rai nian;
g) Hakatak no haloko
povu timoroan nia personalidade no nia liman-rohan kulturál.
h) Harii no haburas
relasaun di’ak no harosan (kooperasaun) ho povu no ho estadu hotuhotu;
i) Promove
dezenvolvimentu ida-ne’ebé nakait kabeer ba setór oioin no rejiaun sira, no mós
fahe loloos produtu nasionál nian;
j) Hamoris, promove no
garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane.
Artigu
7.o
(Sufrájiu
universál no multipartidarizmu)
1. Povu hala’o
nia kbiit polítiku liu hosi sufrájiu universál livre, diretu, sekretu no periódiku,
no liu husi forma seluk tan ne’ebé hakerek ona iha Lei-Inan.
2. Estadu fó
valór ba partidu polítiku sira-nia kontribuisaun atu povu hakatak-sai nia hakark
rasik tuir organizasaun, no ba sidadaun nia partisipasaun demokrátiku iha hahalok
ukun nian iha nasaun laran.
Artigu
8.o
(Relasaun
internasionál)
1. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste hala’o relasaun internasionál hosi prinsípiu independénsia
nasionál, kona-ba ema hotu nia direitu, povu nia hili rasik atu ukun an, soberania
permanente povu nian kona-ba nia riku-soin no rekursu naturál sira, kona-ba protesaun
ema hotu-hotu nian, direitu kona-ba respeitu malu ba idaidak nia soberania, integridade
rai-laran nian no igualdade entre Estadu sira no labele halo interferénsia iha Estadu
idaidak nia lia rai-laran nian.
2. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste halo relasaun di’ak no harosan ho povu hotu-hotu, atu hakotu
lia didi’ak kona-ba konflitu sira, hatún kilat jerál, simultáneu no kontroladu,
harii sistema seguransa koletivu no hakiak orden ekonómiku internasionál foun
ida atu bele kaer metin dame no justisa iha povu hotu-hotu nia relasaun ba
malu.
3. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste hala’o relasaun privilejiadu ida ho nasaun hirak ne’ebé
ko’alia lian ofisiál portugés.
4. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste hala’o nafatin nia relasaun babelun espesiál no ho harosan
ho nasaun viziñu sira no ho nasaun hirak ne’ebé iha rejiaun laran.
Artigu
9.o
(Simu
Direitu Internasionál)
1. Orden
jurídika Timór nian adopta PRINSÍPIU sira direitu internasionál jerál nian eh
hotuhotu nian.
2. Norma
sira-ne’ebé mai iha konvensaun, tratadu no akordu internasionál sira-nia laran
vigora iha orden lei railaran nian, wainhira hetan aprovasaun, ratifikasaun eh
adezaun hosi órgaun kompetente idaidak no wainhira publika tiha ona iha jornál
ofisiál.
3. Norma
sira-ne’e sei la iha folin, sira latuir karik konvensaun no akordu
internasionál sirane’ebé lei Timór nian simu tiha ona.
Artigu
10.o
(Solidariedade)
1. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste mós solidáriu ho povu hotu-hotu ne’ebé luta ba libertasaun
nasionál.
2. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste fó azilu polítiku, tuir lei haruka, ba ema raiseluksirane’ebé
persigidu tanba sira-nia luta ba libertasaun nasionál no sosiál, defeza ba
direitus umanus, demokrasia no dame.
Artigu
11.o
(Fó
valór ba Rezisténsia)
1. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste rekoñese no fó valór ba povu Maubere nia rezisténsia tinan
atus ba atus hasoru dominasaun hosi railiur no mós ba sira hotu ne’ebé fó kontribuisaun
hodi luta ba independénsia nasionál.
2. Estadu
rekoñese no valoriza Uma-Kreda Katólika nia partisipasaun iha prosesu ba libertasaun
nasionál Timór-Leste nian.
3. Estadu
asegura protesaun espesiál ba mutiladu funu nian, oan-kiak no mós sira seluk
tan ne’ebé fó-an tomak ba luta independénsia no soberania nasionál nian, no
proteje mós sir hotu ne’ebé partisipa ona iha Rezisténsia hodi hasoru okupasaun
hosi raiseluk, tuir lei haruka.
4. Lei maka define
kona-ba mekanizmu atu fó omenajen ba asuwa’in nasionál sira.
Artigu
12.o
(Estadu
no relijiaun sira)
1. Estadu
rekoñese no respeita fiar oin-oin, ne’ebé sira-nia organizasaun iha liberdade
atu hala’o atividade relijiozu sira, ne’ebé buka halo tuir nafatin Lei-Inan no
lei- oan sira.
2. Estadu hala’o
knaar hamutuk ho instituisaun fiar relijiaun oin-oin, ne’ebé hakarak serbí ba
povu Timór-Leste nia di’ak.
Artigu
13.o
(Lian
ofisiál no nasionál)
1.Repúblika Demokrátika
Timór-Leste nia lian ofisiál maka Tetun no Portugés.
2. Estadu valoriza no
dezenvolve Tetun no lian nasionál sira seluk.
Artigu
14.o
(Símbolu
nasionál sira)
1. Símbolu Repúblika
Demokrátika Timór-Leste nian maka bandeira, emblema no inu nasionál.
2. Lei-oan maka aprova
emblema no inu nasionál.
Artigu
15.o
(Bandeira
nasionál)
1. Bandeira nasionál
nia forma maka retangulár no triángulu izóseles rua hosi hun hanesan,
ne'ebé tetek malu, ida
metan nia aas ho baluk-tolu ida (1/3) hosi komprimentu ne’ebé hatetek
iha kór kinur nia leten
no nia aas hanesan ho komprimentu sorin balu bandeira nian. Iha
triángulu kór metan nia
klaran iha fitun mutin no sanak lima nu’udar naroman ne’ebé
hatudu dalan.
Fitun-mutin nia sanak ida fila ba bandeira nia parte leten hosi liman karuk.
Parte balun hosi
bandeira nian iha kór mean.
2. Kór hirak ne’e
reprezenta:
Kinur - kolonializmu
nia ain-fatin
Metan - nakukun ne’ebé
presiza halakon
Mean - funu ba
libertasaun nasionál
Mutin - dame.
PARTE
II
DIREITU,
DEVÉR, LIBERDADE NO GARANTIA FUNDAMENTÁL SIRA TÍTULU I PRINSÍPIU JERÁL SIRA
Artigu
16.o
(Universalidade
no igualdade)
1. Sidadaun hotu-hotu
hanesan iha lei nia oin, no mós iha direitu no obrigasaun hanesan.
2. Labele halo
diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia
seksu,
orijen étniku, nia
lian, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun,
instrusaun eh nia
kondisaun fízika eh mentál.
Artigu
17.o
(Igualdade
ba feto no mane)
Feto no mane iha
direitu no obrigasaun hanesan iha moris família, kulturál, sosiál, ekonómiku
no polítiku nia laran.
Artigu
18.o
(Protesaun
ba labarik-oan sira)
1. Labarik sira iha
direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no mós estadu, liuliu
hasoru hahalok hotu hanesan
la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun,
abuzu seksuál no
explorasaun.
2. Labarik sira hetan
direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira-ne’ebé
hakerek ona iha
konvensaun internasionál, ne’ebé estadu aprova no simu ona ka ratifika
filafila.
3. Labarik hotu-hotu
ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae, iha direitu hanesan kona-ba
protesaun sosiál.
Artigu
19.o
(Klosan
sira)
1. Estadu foti no fó
barani ba klosan no feto-raan sira, atu sira bele hako’ak metin unidade
nasionál, bele harii
fali, tuba no haburas nasaun ne’e.
2. Estadu sei halo buat
hotu-hotu ne’ebé nia bele, atu tulun edukasaun, saúde, formasaun
profisionál ba klosan
sira.
Artigu
20.o
(Katuas
no Ferik sira)
1. Sidadaun sira-ne’ebé
ferik no katuas (terseira idade), iha direitu ba protesaun espesiál hosi
Estadu.
2. Polítika ba ema
ferik no katuas sira-ne’ebé terseira idade, sei loke leet ba sira-nia
partisipasaun iha moris
sosiál, ekonómiku, kulturál, atu nune’e bele moris ho dignidade iha
komunidade nia laran.
Artigu
21.o
(Sidadaun
ne’ebé iha defisiénsia)
1. Sidadaun ne’ebé iha
defisiénsia fíziku eh mentál iha direitu no mós obrigasaun hanesan
sidadaun sira seluk,
maibé sira sei la hala’o knaar hirak ne’ebé sira labele hala’o tanba de’it
sira-nia defisiénsia.
2. Estadu, wainhira
bele, promove protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha defisiénsia, tuir lei
haruka.
Artigu
22.O
(Timór-oan
sira iha tasi-balu)
Sidadaun sira-ne’ebé
hela eh tuur iha rai tasi-balu iha protesaun hosi Estadu kona-ba sira-nia
direitu, no sei hakruuk
ba obrigasaun ne’ebé la’ós inkompativel ho sira-nia auzénsia husi
railaran.
Artigu
23.o
(Interpretasaun
kona-ba direitu fundamentál sira)
Direitu fundamentál
sira-ne’ebé konsagra iha Lei-Inan la hasai direitu selu-seluk ne’ebé temi
iha lei no tenke
interpreta sira tuir Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian.
Artigu
24.O
(Lei
restritivu sira )
1. Limitasaun ba
direitu, liberdade no garantia sei halo de’it tuir lei-oan atu bele fó
protesaun ba
direitu no interese
konstitusionál ne’ebé hakerek iha Lei-Inan.
2. Lei restritivu sira
kona-ba direitu, liberdade no garantia sei iha duni karakter jerál no abstratu,
labele habadak
extensaun no nia asuntu prinsipál iha Lei-Inan nia laran, no labele iha efeitu
ba
kotuk.
Artigu
25.O
(Estadu
esesaun nian)
1. Lei de’it maka bele
hapara direitu, liberdade no garantia fundamentál wainhira iha estadu
serku eh estadu
emerjénsia nia laran, tuir Lei-Inan haruka.
2. Bele de’it deklara
estadu serku eh emerjénsia nian wainhira iha kazu agresaun eh ameasa
hosi forsa rai-seluk
ne’ebé atu tama dadauk ona, wainhira perturbasaun boot ka ameasa atu
sobu orden
konstitusionál demokrátiku eh dezorden públiku.
3. Wainhira fó-sai ona
deklarasaun estadu serku eh emerjénsia nian sei hapara mós direitu,
liberdade no garantia
hirak ne’ebé mai iha espesifikasaun laran.
4. Wainhira presiza
tebes duni, labele hanaruk suspensaun liu loron tolunulu nia laran, maibé
la halo impedimentu atu
hafoun hikas suspensaun ho tempu ne’ebé hanesan.
5. Deklarasaun estadu
serku nian labele afeta direitu ba moris, integridade fíziku, sidadania, no
labele halo
retroatividade ba lei penál, direitu ba defeza ne’ebé iha ona prosesu krime nia
laran no liberdade
konxiénsia no relijiaun nian, ho direitu atu lasimu tortura, sai atan,
tratamentu kruél, la’ós
umanu eh degradante, no iha garantia atu la hetan diskriminasaun.
6. Autoridade sira iha
obrigasaun atu harii hikas fali normalidade Lei-Inan nian, iha tempu
badak nia laran.
Artigu
26.O
(Asesu
ba tribunál sira)
1. Ema hotu-hotu iha
direitu atu bá tribunál hodi defende sira-nia direitu no interese
sira-ne’ebé lei fó
protesaun ba.
2. Labele nega justisa
ba ema ida, tanba de’it nia la iha kbiit osan nian.
Artigu
27.O
(Provedór
Direitus Umanus no Justisa ninian)
1. Provedór Direitus
Umanus no Justisa nian, nu’udar órgaun independente ida-ne’ebé iha
knaar atu haree no buka
hatán sidadaun sira-nia problema hasoru podér públiku, hodi haree
loloos hahalok
sira-ne’e tuir duni lei, no halo prevensaun no hahú prosesu tomak hodi
haburas fali justisa.
2. Sidadaun sira bele
hato’o sira-nia kesar ba Provedór Direitus Umanus no Justisa nian konaba
podér públiku sira-nia
hahalok eh omisaun, biar la iha kbiit atu hakotu-lia, nia bele hato’o
lia-menon ba órgaun
kompetente sira.
3. Maioria absoluta
hosi Parlamentu Nasionál maka hili Provedór Direitus Umanus no Justisa
nian atu hala’o knaar
iha tinan haat nia laran.
4. Knaar Provedór
Direitus Umanus no Justisa ninian ne’e independente hosi
“meiu kbiit administrativu no jurisdisionál nian” ne’ebé
hakerek nanis iha Lei-Inan no leioan
sira.
5.Órgaun sira no ema
administrasaun ninian iha obrigasaun atu kolabora ho Provedór Direitus
Umanus no Justisa nian.
Artigu
28.O
(Direitu
ba Rezisténsia no defende an rasik)
1. Sidadaun hotu-hotu
iha direitu atu la simu no reziste hasoru orden ne’ebé la tuir lei eh
ne’ebé ofende nia
direitu, liberdade no garantia fundamentál sira.
2. Ema hotu-hotu iha
garantia kona-ba direitu atu defende nia an rasik, tuir lei haruka.
TÍTULU
II
DIREITU,
LIBERDADE NO GARANTIA IDA-IDAK NIAN
Artigu
29.O
(Direitu
ba moris)
1. Labele viola ema ida
nia vida.
2. Estadu rekoñese no
garante direitu ba vida.
3. Iha Repúblika
Demokrátika Timór-Leste la iha kastigu nu’udar mate-kotu.
Artigu
30.O
(Direitu
ba liberdade, seguransa no integridade ema idaidak nian)
1. Ema hotu-hotu iha
direitu ba liberdade, seguransa no integridade ba nia an rasik.
2. Labele kaer ka dadur
ema ida, wainhira hahalok ne’e la tuir dalan ne’ebé hakerek tiha ona iha
lei ne’ebé hala'o
daudaun nia laran, tenki hato’o beibeik detensaun eh dadur ema ne’e nian ba
juís ne’ebé iha kbiit
atu haree iha prazu legál nia laran.
3. Ema hotu ne’ebe
lakon nia liberdade tenke simu kedas informasaun loloos no momoos konaba
razaun tan sá nia dadur
eh tama iha kadeia no mós nia direitu saida, no hetan lisensa atu
ko’alia rasik ho advogadu
eh hosi nia maluk eh ema ida-ne’ebé nia laran-metin ba.
4. Ema ida labele hetan
tratamentu aat, ne’ebé la’ós umanu eh degradante.
Artigu
31.O
(Hala’o
lei krime nian)
1. Labele lori ema ida
bá julgamentu wainhira lei-oan la haruka.
2. Laiha ema ida mak
bele hetan julgamentu no kondenadu kona-ba hahalok ruma ne’ebé
seidauk kualifika
loloos iha lei nu’udar krime iha momentu ne’ebé nia halo, labele mós
hetan terus hodi medida
seguransa nian ne’ebé la hatete nanis momoos iha lei ruma
liubá kotuk.
3. Labele fó uluk pena
eh medida seguransa nian ba ema ida iha momentu nia halo krime,
wainhira hahalok ne’e
ladauk hakerek iha lei.
4. La iha ema ida mak
bele hetan julgamentu no kondenadu liu dala-ida kona-ba krime ida
de’it.
5. Lei penál labele
aplika hahú hosi tempu kotuk ba mak-salak ida, bele de’it wainhira
lei-foun ne’e benefisia
fali ema salah na’in ne’e.
6. Ba ema ne’ebé de’it
maka kondenadu maibé latuir justisa, nia iha direitu ba
indeminizasaun ne’ebé
justu, tuir lei haruka.
Artigu
32.o
(Limitasaun
ba kastigu no medida seguransa nian)
1. Iha Repúblika
Demokrátika Timór-Leste la iha prizaun perpétua, la iha mós pena no medida
seguransa nian ho
durasaun rohan-laek eh ladauk define loloos.
2. Iha kazu ruma ne’ebé
bele lori susar ruma hanesan anomalia psíkika, bele hanaruk
medida seguransa tuir
desizaun judisiál.
3. Labele tula-fali
responsabilidade penál ba ema seluk.
4. Maksalak ne’ebé
hetan-ona pena eh medida seguransa hakloot nia liberdade, bele hetan
nafatin nia direitu
fundamentál, menus buat hirak ne’ebé nakait ba kondenasaun no kona-ba
ezijénsia prosesu ne’e
nian.
Artigu
33.o
(Habeas
corpus)
1. Ema idaidak ho nia
liberdade rasik iha direitu atu hetan providénsia husi
habeas corpus.
2. Habeas Corpus maka dalan klaran
(interposto), tuir lei haruka, ba an rasik eh hosi ema
seluk ruma ne’ebé iha
direitu sivíl tomak.
3. Juís de’it maka
hakotu-lia atu ema bele hetan habeas
corpus iha loron ualu nia laran,
wainhira nia rona
razaun husi sorin rua hotu.
Artigu
34.o
(Garantia
ba prosesu krime nian)
1. Akuzadu hotu-hotu
sei nu’udar inosente nafatin to’o wainhira juís hakotu-lia judisiál katak
nia sala duni.
2. Akuzadu iha direitu
atu hili nia defensór atu tau matan ba nia iha hahalok hotu-hotu iha
prosesu laran, no lei
mak sei hakotu kona-ba kazu ruma ne’ebé defensór tenke iha oin.
3. Ema hotu-hotu iha
direitu atu rona no atu defende nia an iha prosesu krime nia laran.
4. Prova hotu-hotu la
iha folin no la iha efeitu wainhira hetan hosi tortura, obriga husi ema
seluk, hahalok aat ba
integridade fízika eh morál no intromisaun abuzivu iha vida partikulár
no iha uma hela-fatin,
korrespondénsia eh iha forma seluk komunikasaun nian.
Artigu
35.o
(Estradisaun
no espulsaun)
1. Extradisaun bele
hala’o de’it ho desizaun judisiál.
2. Labele iha
extradisaun tanba motivu polítiku.
3. Labele iha
extradisaun tan krime ida, wainhira estadu ne’ebé husu extradisaun bele fó
kastigu mate-kotu ka
kastigu to’o mate, eh wainhira, iha tada-nanis katak atu iha tortura eh
tratamentu aat no
degradante ba ema be atu hetan extradisaun.
4. Sidadaun timoroan
hotu-hotu labele hetan soe-sai eh duni-sai tiha husi rai-laran nasionál.
Artigu
36.o
(Direitu
ba onra no privasidade)
Ema idaidak iha direitu
ba onra, ba naran di’ak no ba reputasaun no direitu atu defende an rasik
no la fó-sai ninia moris
partikulár iha uma-kain laran.
Artigu
37.o
(Labele
viola uma no korrespondénsia)
1. Labele viola uma
tuur-fatin, korréspondénsia no mós meiu komunikasaun seluk ne’ebé
partikulár, hela de’it
ba kazu hirak ne’ebé hateten ona iha lei kona-ba lia prosesu krime
nian.
2. Atu tama karik iha
ema ruma nia uma tuur-fatin, latuir uma na’in nia hakarak, bele halo
de’it ho ordem hakerek
hosi autoridade judisiál ne’ebé iha kbiit, tuir kazu no forma ne’ebé
hakerek ona iha lei.
3. Atu tama karik iha
ema ruma nia uma tuur-fatin iha kalan, latuir uma na’in nia hakarak, ida
ne’e labele duni halo,
bele de’it wainhira iha ameasa bo'ot ba ema nia moris, nia isin, ba
ema ne’ebé iha uma ne’e
nia laran.
Artigu
38.o
(Protesaun
ba informasaun ema idaidak ninian)
1. Sidadaun hotu-hotu
iha direitu atu bele hetan dadus informatizadu kona-ba sira-nia an rasik
eh ne’ebé hatama ona
iha rejistu mekanográfiku no manuál kona-ba sira-nia an, bele husu
atu halo retifikasaun
no atualizasaun ruma ba informasaun hirak ne’e no iha mós direitu atu
buka hatene informasaun
hirak ne’e nia finalidade.
2. Lei maka define
loloos konseitu kona-ba informasaun ema idaidak ninian no kondisaun atu
trata didi’ak
informasaun ne’e.
3. Bandu tebetebes halo
tratamentu informatizadu kona-ba vida partikulár, konviksaun polítika
no filozofia nian,
relijiaun, no filiasaun iha partidu polítiku eh sindikatu no orijen étnika
wainhira la iha lisensa
husi dadus ne’e nia na’in.
Artigu
39.o
(Família,
kazamentu no maternidade)
1. Estadu proteje
uma-kain nu’udar baze selulár iha sosiedade no nu’udar kondisaun ne’ebé
di’ak ba ema idaidak
hodi dezenvolve an.
2. Ema hotu-hotu iha
direitu atu harii no moris iha uma-kain.
3. Kazamentu hatuur iha
ema feto no mane sira-nia hakarak rasik no iha sira na’in rua nia
direitu hanesan, tuir
lei haruka.
4. Soin di’ak no tau
matan duni ba maternidade, fiar metin katak feto hotu-hotu hetan
protesaun espesiál
wainhira hetan isin-rua no wainhira hahoris liutiha, no ba feto
traballadora hotu-hotu
iha direitu ba feriadu iha tempu adekuadu ida nia laran, molok
hahoris eh hahoris
liutiha, hodi la lakon retribuisaun no regalia, ruma tuir lei haruka.
Artigu
40.o
(Liberdade
ko’alia no informasaun ninian )
1. Ema hotu-hotu iha
direitu ba liberdade ko’alia nian no direitu atu hetan informasaun ruma,
no tan informasaun
loloos nian.
2. Liberdade ko’alia no
informasaun ninian labele hetan limitasaun hosi sensura ruma.
3. Lei maka sei regula
direitu no liberdade ne’ebé temi-sai iha artigu ida-ne’e, ho baze iha
imperativu kona-ba
respeitu ba Lei-Inan no respeitu ba ema idaidak nia dignidade.
Artigu
41.o
(Liberdade
imprensa no komunikasaun sosiál ninian)
1. Iha garantia ba
liberdade imprensa nian no ba meius seluk tan kona-ba komunikasaun
sosiál.
2. Halo parte liberdade
imprensa nian, liberdade ko’alia nian no hamoris/hakiak jornalista sira,
asesu ba fontes kona-ba
informasaun, liberdade editoriál, protesaun ba independénsia no ba
segredu profisionál no
mós direitu atu halo jornál, publikasaun ninian no meius difuzaun
selu-seluk tan.
3. Labele permite
monopóliu kona-ba meiu komunikasaun sosiál sira.
4. Estadu hametin
liberdade no independénsia ba órgaun públiku kona-ba komunikasaun
sosiál, husi podér
polítiku no podér ekonómiku.
5. Estadu hametin
ezisténsia ba servisu públiku ida ba rádiu no televizaun, ne’ebé sente livre,
haree mós ba objetivu
seluk, hanesan protesaun no divulgasaun kona-ba kultura no
tradisaun Repúblika
Demokrátika Timór-Leste nian, no fó garantia ba ema ida-idak atu
hateten nia hanoin
rasik.
6. Estasaun emisora ba
radiufuzaun no rádiu televizaun nian bele hala’o de’it ho lisensa tuir lei
haruka.
Artigu
42.o
(Liberdade
reuniaun no manifestasaun nian)
1. Iha garantia
liberdade ba ema hotu-hotu ne’ebé hakarak halo reuniaun iha pás no la kaer
kro’at, no sira lalika
husu uluk autorizasaun.
2. Rekoñese ema
hotu-hotu nia direitu ba manifestasaun, tuir lei haruka.
Artigu
43.o
(Liberdade
asosiasaun nian)
1. Ema hotu-hotu hetan
liberdade ba asosiasaun, ho hanoin ida ne’ebé la hala’o violénsia no
halo tuir lei haruka.
2. Ema ida la obrigadu
halo parte asosiasaun ida eh hela metin ho asosiasaun ne’e kontra nia
hakaran rasik.
3. Iha bandu ba
asosiasaun ne’ebé ho kro’at, asosiasaun militár eh paramilitár no organizasaun
sira-ne’ebé hakarak
defende hanoin eh hatoo hahalok ho karater rasista ka hasoru ema
railiur eh haburas
terrorizmu.
Artigu
44.o
(Liberdade
sirkulasaun nian)
1. Sidadaun hotu-hotu
iha direitu atu bá-mai no hetan nia hela-fatin iha Territóriu Nasionál nia
laran.
2. Sidadaun hotu-hotu
iha garantia ba direitu atu emigra livre de’it , nune’e mós iha direitu atu
filafali mai nia rain.
Artigu
45.o
(Liberdade
konxiénsia, relijaun no kultu ninian )
1. Ema hotu tenki iha
liberdade ba konxiénsia, relijiaun no ba kultu, nune’e konfisaun
relijiozu sira haketak
ho Estadu.
2. Labele halo ta’uk no
labele diskrimina (hatún) ema ida tanba nia konviksaun relijioza.
3. Iha garantia ba
objesaun tuir konxiénsia, tuir lei haruka.
4. Iha garantia ba
liberdade atu hanorin relijiaun ne’ebé de’it, maibé iha relijiaun ida-idak nia
laran.
Artigu
46.o
(Direitu
ba partisipasaun iha polítika)
1. Sidadaun hotu-hotu
iha direitu atu partisipa, hosi nia rasik eh liu hosi reprezentante ne’ebé
hili tiha ona tuir
demokrasia, ba vida polítika no ba asuntu públiku nian iha rai laran.
2. Sidadaun hotu-hotu
iha direitu atu halo no partisipa iha partidu polítiku sira.
3. Konstituisaun no
organizasaun ba partidu polítiku sira lei maka regula.
Artigu
47.o
(Direitu
sufrájiu nian)
1. Sidadaun hotu-hotu
ho tinan sanulu-resin-hitu ba leten, iha direitu atu hili no ema hili nia.
2. Hala’o direito
sufrájiu ne’e katak kona-ba ema ida-idak, no hanesan devér síviku ida.
Artigu
48.o
(Direitu
petisaun nian)
Sidadaun hotu-hotu iha
direitu atu aprezenta petisaun, kesar no reklamasaun, mesak-mesak eh
iha grupu, ba órgaun
soberania sira, eh ba autoridade selu-seluk atu defende sira-nia direitu,
Lei-Inan, lei-oan eh ba
interese ema hotu nian.
Artigu
49.o
(Defesa
soberania nian)
1. Sidadaun hotu-hotu
iha direitu no devér atu kontribui ba defeza independénsia, soberania
no integridade
territóriu nasaun nian.
2. Servisu militár halo
tuir lei haruka.
TÍTULU
III
DIREITU
NO DEVÉR EKONÓMIKU, SOSIÁL NO KULTURA NIAN
Artigu
50.o
(Direitu
ba servisu)
1. Sidadaun hotu-hotu,
feto ka mane, iha direitu no devér atu halo servisu no livre atu hili nia
profisaun.
2. Traballadór sira iha
direitu ba seguransa no hetan mós husi servisu fatin ba selu-kole,
deskansu no mós férias.
3. Labele hasai ema
serbisu na’in sira wainhira la iha kauza justa (loloos) eh tan de’it motivu
polítiku, relijozu ka
idiolójiku.
4. Proibidu obriga ema
serbisu, maibé ne’e la halakon buat ne’ebé maka iha lejizlasaun konaba
ezekusaun kastigu nian.
5. Estadu haburas
kriasaun (hakiak) kooperativa ba produsaun no fó tane ba empreza família
nian nu’udar fatin atu
hetan serbisu.
Artigu
51.o
(Direitu
ba greve, no bandu lock-out)
1. Traballadór sira iha
direitu atu halo greve, wainhira sira hala’o greve karik sei halo tuir lei
haruka.
2. Lei define kondisaun
atu halo greve, hanesan hala’o knaar balu ne’ebé presiza ba seguransa
no manutensaun
ekipamentus ho instalasaun, no mós servisu mínimu ne’ebé tenke hala’o
duni tanba sosiedade
nia presiza.
3. Labele halo lock-out.
Artigu
52.o
(Liberdade
sindikál)
1. Traballadór iha
direitu atu forma sindikatu no mós asosiasaun profisionál hodi bele defende
nia direitu no nia
interese.
2. Liberdade sindikál
fahe ba liberdade halo nia konstituisaun, tau naran, organizasaun, no mós
regulamentu internu.
3. Sindikatu no
asosiasaun sindikál sira-ne’e independente hosi estadu no patraun sira.
Artigu
53.o
(Direitu
konsumidór sira-nian)
1. Konsumidór sira iha
direitu atu simu sasán no servisu ne’ebé maka iha kualidade, no mós
atu hatene informasaun
loos, kona-ba sasán sira-ne’e atu proteje sira-nia saúde, seguransa
no mós interese
ekonómiku hanesan mós atu bele hadi’a buat ne’ebé aat.
2. Lei maka regula
publisidade, bandu publisidade hirak ne’ebé buka taka, hasees no,
habosok.
Artigu
54.o
(Direitu
ba propriedade privadu)
1. Ema hotu-hotu iha
direitu ba propriedade privada, no bele fó ba ema seluk wainhira sei
moris no mós wainhira
mate, tuir lei nia lalao’k.
2. Labele uza
propriedade privada hodi estraga fali nia funsaun sosiál.
3. Atu hetan eh hasai
ema ida nia propriedade privada hodi halo ba uzu públiku, tenke selu
indeminizasaun loloos
ba sidadaun, tuir lei haruka.
4. Ema sidadaun
nasionál de’it maka bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian.
Artigu
55.o
(Obrigasaun
kontribuinte nian)
Sidadaun hotu-hotu
ne’ebé iha prova katak iha rendimentu iha obrigasaun atu selu ba reseita
públiku, tuir lei
haruka.
Artigu
56.o
(Seguransa
no tulun sosiál nian)
1. Sidadaun hotu-hotu
iha direitu ba seguransa no asisténsia sosiál, tuir lei haruka.
2. Estadu hola medida
sira tuir nia kbiit nasionál nian, hodi halo organizasaun ho nia sistema
ida ba seguransa
sosiál.
3. Estadu apoia no
fiskaliza, tuir lei, ba serbisu no funsaun instituisaun solidariedade sosiál
nian, no seluk tan
ne’ebé nu’udar interese públiku la buka lukru /funan.
Artigu
57.o
(Saúde)
1. Estadu hatene katak
ema hotu iha direitu ba saúde, asisténsia médika sanitária, no mós
devér atu defende no
promove direitu ne’e..
2. Estadu hala’o no
harii serbisu nasionál saúde universál ba ema hotu-hotu, tuir nia kbiit,
gratuitu/la selu, tuir
lei haruka.
3. Servisu saúde
nasionál tenke iha fatin barak, labele hamutuk de’it iha fatin ida, atu ema
hotu-hotu bele halo
parte.
Artigu
58.o
(Hela-fatin
)
Ema hotu iha direitu ba
nia an, nia família atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun
di’ak, moos no konfortu
atu bele iha intimidade ba ema idaidak no privasidade familiár.
Artigu
59.o
(Edukasaun
no kultura)
1. Estadu rekoñese no
garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura, nune’e mós
harii sistema ensinu
báziku universál, obrigatóriu no wainhira bele, saugati, tuir lei haruka.
2. Ema hotu iha direitu
hanesan, ba oportunidade atu eskola no ba formasaun serbisu/profisaun
nian.
3. Estadu rekoñese no
fiskaliza eskola partikulár no kooperativu sira.
4. Estadu tenki garante
ba sidadaun hotu-hotu, tuir sira-nia kapasidade, atu bele hetan eskola
boot kona-ba investigasaun
sientífika no hamoris/haburas arte.
5. Ema hotu iha direitu
atu goza no harii kultura hanesan nia obrigasaun atu haburas, defende
no mós fó valór ba
patrimóniu kulturál.
Artigu
60.o
(Propriedade
intelektuál)
Estadu garante no fó
protesaun ba hamoris, produsaun no hala’o filaliman ho obra literáriu,
sientífiku no artístiku
ninian, no mós fó protesaun ba direitu autór sira-nian.
Artigu
61.o
(Meiu-ambiente)
1. Ema hotu-hotu iha
direitu atu moris iha ambiente ema moris nian ne’ebé moos,
nabelun-di’ak hó
natureza, no iha obrigasaun atu proteje no halo di’ak ba jerasaun loron
ikus nian.
2. Estadu rekoñese
katak iha nesesidade atu tau matan didi’ak no fó valór ba ita-nia rain nia
riku-soin.
3. Estadu tenki fó-sai
buat ne’ebé mak sei halo atu defende natureza maibé sei hodi hala’o mós
nia ekonomia.
PARTE
III
ORGANIZASAUN
PODÉR POLÍTIKU NIAN
TÍTULU
I
PRINSÍPIU
JERÁL SIRA
Artigu
62.o
(
Titularidade no ezersísiu podér polítiku nian)
Podér polítiku iha povu
nia liman, ne’ebé sei hala’o tuir Lei-Inan haruka.
Artigu
63.o
(Partisipasaun
polítiku sidadaun sira-nian)
1. Partisipasaun diretu
no ativu hosi feto no mane sira iha moris polítika nian mak nu’udar
kondisaun no
instrumentu fundamentál sistema demokrátiku ninian.
2. Lei halo promosaun
kona-ba igualdade direitu síviku no polítiku nian no la diskrimina
kona-ba seksu iha asesu
ba kargu polítiku nian.
Artigu
64.o
(Prinsípiu
renovasaun nian)
Ema i d a l a b e l e k
a e r k a r g u p o l í t i k u i d a i h a mo r i s t oma k , e h l a i h a
rohan.
Artigu
65.o
(Eleisaun
sira)
1. Órgaun eleitu
soberania nian ho podér lokál sei hili tuir eleisaun, hosi eleisaun universál,
livre, diretu, sekretu
ema ida votu ida, no periódiku.
2. Resenseamentu
eleitorál ne’e obrigatóriu, ofisiál no ida de’it no universál no sei atualiza
iha
eleisaun ida-idak.
3. Kampaña eleitorál
hala’o tuir PRINSÍPIU hirak tuirmai ne’e:
a) Liberdade ba
propaganda eleitorál;
b) Oportunidade no
tratamentu hanesan ba kandidatura hotu-hotu;
c) Imparsialidade na’in
ulun boot públiku sira-nian kona-ba kandidatura;
d) Transparénsia no
fiskalizasaun sura votu nian.
4. Konversaun votu nian
iha mandatu hala’o tuir sistema reprezentasaun proporsionál.
5. Prosesu eleitorál
sei regula tuir lei.
6. Órgaun independente
maka sei tau matan ba resenseamentu no eleisaun sira. Lei maka
estabelese orgaun ne'e
nia kompeténsia, kompozisaun, organizasaun no nia knaar.
Artigu
66.o
(Referendu)
1. Sidadaun sira-ne’ebé
tau-naran iha territóriu nasionál, bele fó sira-nia votu iha referendu
kona-ba asuntu ne’ebé
importante ba interesse nasaun nian.
2. Prezidente-Repúblika
mak sei konvoka referendu, tuir proposta baluk-tolu ida (1/3) hosi
Deputadu sira no hetan
aprovasaun hosi maioria baluk-tolu rua (2/3) membru Parlamentu
Nasionál nian, ka tuir
proposta ne’ebé mai hosi Governu.
3. Tuir Lei-Inan labele
hala’o referendu kona-ba sasán kompeténsia eskluzivu ba Parlamentu
Nasionál, Governu ka
Tribunál nian.
4. Referendu so iha
efeitu vinkulativu wainhira númeru votante sira boot liu baluk-rua ida
(1/2) eleitór
sira-ne’ebé naran iha resenseamentu.
5. Lei maka sei define
prosesu referendu nian.
Artigu
67.o
(Órgaun
soberania nian)
Órgaun soberania sira
maka Prezidente-Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunál
sira.
Artigu
68.o
(Inkompatibilidade)
1. Titularidade kona-ba
knaar Prezidente-Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál,
Prezidente Tribunál
Supremu Justisa, Prezidente Tribunál Superior Administrativu, Fiskál
no Kontas ninian,
Prokuradór-Jerál Repúblika no membru Governu sei inkompativel bamalu.
2. Lei mak sei define inkompatibilidade
seluk tan.
Artigu
69.o
(Prinsípiu
kona-ba haketak podér sira)
Órgaun soberania sira,
iha sira-nia relasaun ba-malu no wainhira hala’o knaar, tenke tuir
prinsípiu separasaun no
interdependénsia kbiit nian ne’ebé iha Lei-Inan nia laran.
Artigu
70.o
(Partidu
polítiku sira no direitu opozisaun nian)
1. Partidu polítiku
sira partisipa iha órgaun kbiit polítiku nian tuir sira-nia
reprezentatividade
demokrátiku, bazeadu iha eleisaun universál no diretu.
2. Iha rekoñesimentu ba
partidu polítiku sira-nia direitu atu hala’o opozisaun demokrasia,
nune’e mós direitu atu
simu informasaun, regulár no diretu, kona-ba lala’ok asuntu prinsipál
interese nasaun ninian.
Artigu
71.o
(Organizasaun
administrativa)
1. Governu
sentrál tenke iha reprezentasaun hosi nível eskalaun administrativu oin-oin iha
railaran.
2. Oe-Kussi Ambenu sei
hala’o nia knaar tuir polítika administrativa ho rejime ekonómiku
espesiál.
3. Ataúro sei iha
estatutu ekonómiku rasik;
4. Organizasaun
polítika-administrativa rai Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian sei define
tuir lei.
Artigu
72.o
(Podér
lokál)
1. Sei
harii kbiit lokál ho ema ne’ebé koletivu iha rai-laran ne’ebé iha órgaun
reprezentativu,
ho knaar atu organiza
partisipasaun sidadaun ida-idak nian kona-ba solusaun problema rasik
iha sira-nia komunidade
no atu promove dezenvolvimentu lokál, no la afeta partisipasaun
Estadu nian.
2. Organizasaun,
kompeténsia, funsionamentu no kompozisaun órgaun kbiit lokál nian sei
define tuir lei.
Artigu
73.o
(Publisidade
aktu sira nian)
1. Sei publika iha
jornál ofisiál atu-ofisiál normativu sira-ne’ebé fó-sai hosi órgaun soberania
nian.
2. La sai ba públiku
karik atu-ofisiál normativu sira nu’udar hateten ona iha númeru ida liubá
kotuk ka atu-ofisiál
seluk tan be jenériku, husi órgaun soberania no kbiit lokál nian, ne’e
katak atu-ofisiál
sira-ne’e la soi kbiit jurídiku.
3. Lei mak determina
kona-ba forma publisidade atu-ofisiál sira seluk nian, no konsekuénsia sá
loos wainhira sira la
iha.
TÍTULU
II
PREZIDENTE-REPÚBLIKA
KAPÍTULU
I
ESTATUTU,
ELEISAUN NO NOMEASAUN
Artigu
74.o
(Definisaun)
1. Prezidente-Repúblika
maka Xefe-Estadu, símbulu no garantia independénsia nasionál no
unidade Estadu nian, no
instituisaun demokrátika sira-nia funsionamentu regulár .
2. Prezidente-Repúblika
maka Komandante A’asliu Forsas Armadas nian.
Artigu
75.o
(Elejibilidade)
1. Bele tuir
kandidatura ba Prezidente Repúblika sidadaun timoroan sira-ne’ebé, iha ilas
hotu
tuirmai ne’e:
a) Sidadaun nanis;
b) Iha tinan mínimu 35;
c) Ho kapasidade di’ak;
d) Ne’ebé hetan
proposta husi sidadaun hili-na’in mínimu nain rihun lima.
2. Prezidente-Repúblika
kaer mandatu too tinan lima nia laran no ninia knaar remata wainhira
Prezidente foun simu
pose.
3. Prezidente-Repúblika
nia mandatu bele hetan renovasaun dala-ida de’it.
Artigu
76.o
(Eleisaun)
1. Atu sai
Prezidente-Repúblika, sei hili tuir sufrájiu universál, livre, diretu, sekretu
no idaidak.
2. Eleisaun
Prezidente-Repúblika nian banati tuir sistema manán ho votu barakliu husi votu
hotu-hotu ne’ebé
válidu, la sura votu ne’ebé la válidu.
3. Wainhira kandidatu
sira hetan votu hanesan, sei hala’o fali eleisaun dala ida tan, liutiha
loron tolunulu husi
loron votasaun ida foin liubá kotuk.
4. Iha eleisaun darua,
kandidatu na’in rua ne’ebé hetan liu votu no la hasai sira-nia kandidatura
mak bele tuir.
Artigu
77.o
(Simu
knaar no juramentu)
1. Prezidente-Repúblika
sei simu investidura husi Prezidente Parlamentu Nasionál nian no
simu pose, tuir
serimónia públika, iha Deputadu no reprezentante órgaun-soberania sira
seluk ninia oin.
2. Prezidente foun sei
simu pose iha loron ikus Prezidente-Repúblika tuan ninia mandatu, eh
Prezidente nia
tuur-fatin mamuk hela karik, Prezidente foun sei simu pose iha loron ualu
liutiha loron
publikasaun rezultadu eleisaun nian.
3. Iha atu-ofisiál
investidura, Prezidente-Repúblika sei halo juramentu tuirmai ne’e:
“Ha’u jura ba Maromak, ba Povu no ba ha'u-nia onra katak ha’u sei
halo tuir loloos knaar ne’ebé ha’u simu, halo tuir no haruka halo tuir
Lei-Inan no lei-oan sira no fó ha’u-nia kbiit no kapasidade tomak atu
tuba-netik no hametin ukun an rasik no unidade nasaun nian.”
Artigu
78.o
(Inkompatibilidade)
Prezidente-Repúblika
labele iha kargu polítiku seluk eh knaar públiku iha nivel nasionál no
mós, iha kazu seluk,
hala’o knaar privadu.
Artigu
79.o
(Hatán
ba krime no obrigasaun ba konstituisaun )
1. Prezidente-Repúblika
sei iha imunidade wainhira hala’o ninia knaar.
2. Prezidente Repúblika
sei hatán ba Tribunál Supremu Justisa nian, kona-ba krime ne’ebé
akontese wainhira
hala’o nia knaar, no mós violasaun momoos no boot kona-ba nia obrigasaun
Konstitusionál
3. Sei hahú prosesu
ne’e iha Parlamentu Nasionál tuir proposta husi baluk-lima ida (1/5)
ho deliberasaun
aprovadu tuir maioria baluk-tolu rua (2/3) husi Deputadu hotu-hotu.
4. Plenáriu Tribunál
Supremu Justisa nian mak sei fó-sai sentensa iha prazu másimu loron
30 nia laran.
5. Kondenasaun ne’e
katak Prezidente nia knaar remata ona no mós labele eleitu fali tan.
6. Krime balu ne’ebé la
kona-ba hala’o knaar nian, Prezidente-Repúblika sei hatán mós
iha Tribunál Supremu
Justisa nian, ne’ebé iha kazu kondenasaun sei hetan hanesan
hakotu Prezidente nian
knaar wainhira nia hetan kondenasaun tama
kadeia.
7. Iha kazu fó-sai ona
iha númeru uluk ba, Parlamentu Nasionál mak sei hola inisiativa harii fali
imunidade konforme
lia-banati iha númeru 3 Artigu ne’e nian.
Artigu
80.o
(Auzénsia)
1. Prezidente-Repúblika
labele sai husi territóriu nasionál se la iha konsentimentu Parlamentu
Nasionál nian eh,
Parlamentu la halibur karik, tenki hetan konsentimentu husi Komisaun
Permanente.
2. La kumpre regra iha
no.1 hanesa determina iha artigu ne’e karik, nia sei bele lakon ninia
kargu, tuir lei haruka
iha artigu nia regra uluk ba.
3. Wainhira atu halo
viajen partikulár, ho durasaun lato’o loron sanulu resin lima, la presiza
husu lisensa ba
Parlamentu Nasionál, maibé, Prezidente-Repúblika tenke hato’o
koñesimentu ba
Parlamentu Nasionál.
Artigu
81.o
(Renúnsia
ba mandatu)
1. Prezidente-Repúblika
bele haruka mensajen ba Parlamentu Nasionál atu renunsia husi nia
mandatu.
2. Renúnsia ne’e sei
sai efetivu wainhira Parlamentu Nasionál simu ona koñesimentu liu husi
mensajen, maski ikusmai
mak foin fó-sai iha jornál ofisiál.
3. Wainhira
Prezidente-Republika renunsia ninia kargu, nia labele kandidatu fali iha
eleisaun
oinmai, nune’e mós iha
tinan lima nia laran tuir kedas ninia renúnsia.
Artigu
82.o
(Mate,
renúnsia ka inkapasidade permanente)
1. Prezidente-Repúblika
mate, renunsia ka iha inkapasidade permanente karik, Prezidente
Parlamentu Nasionál
nian mak sei hala’o daudauk ninia knaar tomak, wainhira simu
tiha pose iha Deputadu
no representante órgaun soberania seluk tan sira-nia oin, sei
simu nia investidura
husi Prezidente Parlamentu Nasionál nian ne’ebé sei kaer dadauk
kargu ne’e.
2. Tribunál Supremu
Justisa nian maka sei deklara inkapasidade permanente no nia mak
sei verifika
Prezidente-Repúblika nia mate ka lakon kargu.
3. Eleisaun ba
Prezidente-Repúblika foun tan mate, renúnsia, inkapasidade permanente
tenke halo iha loron
sianulu nia laran liutiha, verifikasaun ka deklarasaun.
4. Sei foti fali
Prezidente-Repúblika ida ho mandatu foun.
5. Prezidente eleitu
lakohi simu karik kargu, mate tiha ka hetan inkapasidade permanente,
lia-banati artigu ida
ne’e nian sei aplika tan fali.
Artigu
83.o
(Kazu
exesionál sira)
1. Tan mate, renúnsia ka
inkapasidade permanente ne’ebé akontese iha situasaun exesionál
hanesan funu eh
emerjénsia naruk, eh hetan susar kona-ba orden téknika eh materiál, ne’ebé
define tuir lei, no
labele hala’o eleisaun Prezidente-Repúblika tuir sufrájiu universál hanesan
iha Artigu 76,
Parlamentu Nasionál nian maka sei hili ida husi sira-nia leet atu sai nu’udar
Prezidente, liu tiha
loron 90 tuirmai nia laran.
2. Iha kazu temi tiha
ona iha númeru ida liubá ne’e, Prezidente-Repúblika eleitu sei kumpre
de’it tempu ne’ebé
falta ba mandatu atu hotu, hafoin nia bele kandidata an ba eleisaun ida
be tuirmai.
Artigu
84.o
(Substituisaun
no interinidade)
1. Wainhira iha
impedimentu temporáriu ba Prezidente-Repúblika, Prezidente Parlamentu
Nasionál mak sei hala’o
ninia knaar eh, ida-ne’e labele karik, ninia substitutu.
2. Mandatu nu’udar
Deputadu husi Prezidente Parlamentu Nasionál ka ninia substitutu ninian ,
sei suspende kedas iha
tempu ne’ebé Prezidente hala’o, nu’udar substituisaun ka kaer
daudauk,
Prezidente-Repúblika nia knaar.
3. Wainhira nu’udar
Prezidente-Repúblika, substitutu ka interinu, Deputadu nia knaar sei
emaseluk mak kaer,
halotuir rejimentu Parlementu Nasionál nian.
KAPÍTULU
II
KOMPETÉNSIA
Artigu
85.o
(Kompeténsia
rasik)
Prezidente-Repúblika
de’it mak sei hala’o knaar hirak ne’e:
a) Promulga diploma
legislativu no haruka publika rezolusaun husi Parlamentu
Nasionál ne’ebé aprova
akordu no ratifika tratadu konvensaun internasionál sira;
b) Hala’o kompeténsia
kona-ba knaar Komandante Supremu Forsas Armadas nian;
c) Hala’o direitu veto
kona-ba diploma lejislativu nian, iha prazu loron 30 nia laran
hahú husi loron simu
nian;
d) Foti no fó pose ba
Primeiru Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho
maioria parlamentár sei
foti, wainhira rona partidu polítiku sira-ne’ebé iha
Parlamentu Nasionál;
e) Husu Tribunál
Supremu Justisa nian kona-ba apresiasaun preventiva no ba
fiskalizasaun abstratu
konstitusionalidade norma sira-nian, no mós haree
inkonstitusionalidade
tan omisaun;
f) Hato’o ba referendu
problema boot interese nasionál nian, tuir termu sira iha
Artigu 66;
g) Deklara estadu serku
nian ka estadu emerjénsia, tuir Parlamentu Nasionál haruka,
wainhira rona tiha ona
Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no
Seguransa nian;
h) Deklara funu ka halo
dame, tuir proposta Governu nian, wainhira rona tiha ona
Konsellu-Estadu,
Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, tuir
Parlamentu Nasionál
haruka;
i) Rona tuir Governu,
atu fó perdaun ka hamenus kastigu;
j) Konfere, tuir lei,
títulu onorífiku, kondekorasaun no mós distinsaun.
Artigu
86o
(Kompeténsia
kona-ba órgaun sira seluk)
Prezidente-Repúblika
nia knaar kona-ba órgaun seluk:
a) Prezide Konsellu
Superiór Defeza no Seguransa;
b) Prezide
Konsellu-Estadu;
c) Marka, tuir lei,
loron eleisaun ba Prezidente-Repúblika no ba Parlamentu Nasionál;
d) Halo konvokasaun
extraordinária Parlamentu Nasionál nian, wainhira iha razaun
boot kona-ba interese
nasionál;
e) Fó-sai lia-tatoli ba
Parlamentu Nasionál no ba nasaun;
f) Hakotu Parlamentu
Nasionál, iha kazu krize boot institusionál nian ne’ebé labele
iha formasaun governu
ka aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu nian, iha tempu
naruk liu loron
neen-nulu, wainhira rona tiha ona partidu polítiku sira-ne’ebé hetan
kadeira iha Parlementu
Nasionál, no rona Konsellu-Estadu, iha tempu ne’ebé laiha
kdasar jurídiku atu
hala’o disolusaun , tenke haree tuir regra iha Artigu 100;
g) Hatún Governu no
exonera Primeiru-Ministru nian, wainhira Parlamentu Nasionál
la simu nia programa
dala rua tutuir malu;
h) Foti, fó pose no
hasai membru Governu nian, tuir proposta Primeiru-Ministru nian,
iha termu no. 2 Artigu
105;
i) Foti membru rua ba
Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian;
j) Foti Prezidente
Tribunál Supremu Justisa no fó pose ba Prezidente Tribunál
Superiór Administrativu,
Fiskál no Kontas nian.
k) Foti
Prokuradór-Jerál Repúblika nian hodi hala’o knaar iha tinan ha’at nia laran;
l) Foti no hasai
Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika nian sira tuir termu sira No.6.
Artigu 133 nian.
m) Tuir proposta
Governu nian, Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada, Vise-Xefe
Estadu Maiór Jenerál
Forsa Armada no Xefe Estadu Maior Forsa Armada nian, rona
tuir, iha kazu ikusmai
ne’e, Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada nian;
n) Foti membru lima ba
Konsellu-Estadu;
o) Foti membru ida ba
Konsellu Superiór Majistratura Judisiál no mós Konsellu
Superiór Ministériu
Públiku nian.
Artigu
87.o
(Kompeténsia
kona-ba relasaun internasionál)
Prezidente-Repúblika
de’it mak iha domíniu kona-ba relasaun internasionál sira:
a) Deklara funu, wainhira
iha ka atu iha agresaun, halo dame, tuir proposta Governu
nian, rona tiha
Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, no wainhira
Parlamentu Nasionál eh
ninia Komisaun Permanente fó autorizasaun;
b) Foti no hasai
embaixadór, reprezentante permanente no enviadu extraordináriu sira,
tuir proposta Governu
nian;
c) Simu karta
kredensiál no simu akreditasaun hosi reprezentante diplomátiku raiseluk
sira-nian;
d) Hamutuk ho Governu,
sei hala’o prosesu kontratu hotu-hotu atu hetan akordu
internasionál iha área defeza
no seguransa nian;
Artigu
88.o
(Promulgasaun
no Vetu)
1. Iha prazu loron
tolunulu nia laran, hahú hosi simu diploma naran ida husi Parlamentu
Nasionál atu promulga
hanesan lei, Prezidente-Repúblika bele promulga eh uza direitu vetu
nian, hodi husu apresiasaun
foun kona-ba lia-tatoli ne’e ho fundamentu;
2. Maka Parlamentu
Nasionál, iha prazu loron sianulu nia laran, konfirma karik votu tuir
maioria absoluta
Deputadu sira-nian, ne’ebé serbisu hela, Prezidente-Repúblika sei promulga
diploma ida-ne’e, iha
prazu loron 8 nia laran, hahú husi loron ne’ebé nia simu;
3. Ne’e mós sei
presiza, maioria baluk-tolu rua (2/3) Deputadu sira-ne’ebé prezente, no tenke
liu maioria absoluta
Deputadu sira-ne’ebé serbisu hela, atu konfirma diploma sira-ne’ebé iha
matéria Artigu 95 nian;
4. Iha prazu loron
haatnulu nia laran sura husi simu diploma naran ida Governu nian atu
promulga,
Prezidente-Repúblika bele promulga eh uza ninia direitu vetu, hodi hakerek ba
Governu fó-hatene nia
vetu katak sá.
Artigu
89.o
(Asaun
Prezidente Interinu nian)
Prezidente-Repúblika
interinu labele hala’o atu-ofisiál fó-sai iha alínea f), g), h), i), j), k),
l), m)
no n) iha artigu 86.
KAPÍTULU
III
KONSELLU-ESTADU
Artigu
90.o
(Konsellu-Estadu)
1. Konsellu-Estadu mak
órgaun konsulta polítiku Prezidente-Repúblika, ne’ebé nia rasik
prezide.
2. Halo parte
Konsellu-Estadu mak:
a)
Ex-Prezidente-Repúblika sira-ne’ebé la’ós destituídu;
b) Prezidente
Parlamentu Nasionál nian;
c) Primeiru-Ministru;
d) Sidadaun lima ne’ebé
Parlamentu Nasionál hili ho harmonia tuir prinsípiu
reprezentasaun
proporsionál, ba períodu tuir durasaun lejizlatura nian, ne’ebé la’ós
membru hosi órgaun
soberania nian;
e) Sidadaun lima ne’ebé
Prezidente-Repúblika mak foti, ne’ebé la’ós membru hosi
órgaun soberania nian,
ba períodu ne’ebé hanesan ho durasaun tempu ukun
Prezidente-Repúblika
nian,.
Artigu
91.o
(Kompeténsia,
organizasaun no funsionamentu
Konsellu-Estadu
nian)
1. Konsellu-Estadu maka
bele:
a) Fó-sai kona-ba
disolusaun Parlamentu Nasionál;
b) Fó-sai kona-ba
demisaun Governu nian;
c) Fó-sai kona-ba
deklarasaun funu no oinsá atu hala’o dame;
d) Fó-sai kona-ba kazu
seluk tan ne’ebé iha Lei-Inan no, iha jerál, hato’o konsellu ba
Prezidente-Repúblika
wainhira nia hala’o ninia knaar, no wainhira nia husu karik.
e) Halo ninia Rejimentu
internu;
2. Reuniaun
Konsellu-Estadu nian la’ós públiku.
3. Lei mak define
Konsellu-Estadu nia organizasaun no funsionamentu.
TÍTULU
III
PARLAMENTU
NASIONÁL
KAPÍTULU
I
ESTATUTU
NO ELEISAUN
Artigu
92.o
(Definisaun)
Parlamentu Nasionál mak
órgaun soberania Repúblika Timór-Leste nian ne’ebé reprezenta ema
Timór-oan tomak, iha
kbiit atu halo lei, atu fiskaliza no atu halo desizaun polítika.
Artigu
93.o
(Eleisaun
no kompozisaun)
1. Ema hili Parlamentu
Nasionál liu hosi sufrájiu universál, livre, diretu, hanesan, sekretu
no ida-idak.
2. Parlamentu Nasionál
sei iha membru/deputadu na’in 52 iha nia mínimu no iha nia máximu
membru/deputadu na’in
65.
3. Lei mak sei regula
kona-ba regra sira-ne’ebé aplika ba eleisaun, kondisaun ba elijibilidade,
kandidatura no lala’ok
eleisaun nian.
4. Deputadu Parlamentu
Nasionál nian iha mandatu ba tinan lima.
Artigu
94.o
(Imunidade)
1. Deputadu sira la
hatán ba lia sivíl, lia kriminál eh lia dixiplinár tan sira-nia votu no
sira-nia hanoin
wainhira hala’o daudaun knaar;
2. Imunidade
parlamentár nian bele hasai tiha tuir buat ne’ebé hakerek iha Parlamentu
Nasionál nia Rejimentu.
KAPÍTULU
II
KOMPETÉNSIA
Artigu
95.o
(Kompeténsia
Parlamentu Nasionál nian)
1. Kompete ba
Parlamentu Nasionál halo lei kona-ba asuntu báziku sira polítika interna ho
externa nasaun nian.
2. Parlamentu Nasionál
de’it mak halo lejizlasaun kona-ba:
a) Rai-ketan RDTL nian,
tuir artigu no. 4;
b) Limite bee tasi
laran Timór nian no mós zona ekonómiku eskluziva ho tan direitu
Timór-Leste nian ba
zona tatutan no plataforma kontinentál;
c) Símbolu Nasionál
sira, tuir no.2 Artigu 14;
d) Sidadaun;
e) Direitu, liberdade
no garantia sira;
f) Estadu no kapasidade
ema nian, direitu família nian no mós jerasaun ne’ebé sei mai;
g) Fafahek territoriál;
h) Lei eleisaun nian no
mós Rejime Referendu nian;
i) Partidu no mós
asosiasaun polítika sira.
j) Deputadu sira nia
Estatutu;
k) Titulár sira-nia
Estatutu iha Estadu nia organizasaun;
l) Baze sistema hanorin
nian;
m) Baze sistema
seguransa sosiál no mós saúde nian;
n) Suspensaun garantia
konstitusionál nian no mós deklarasaun estadu serku ho tan estadu
emerjénsia nian;
o) Defeza no Seguransa
nia Regra;
p) Regra Fiskál;
q) Rejime orsamentu
nian.
3. Parlamentu Nationál
sei halo mós:
a) Ratifika nomeasaun
Prezidente do Tribunál Supremu Justisa ninian no mós eleisaun
Prezidente Tribunál
Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian;
b) Delibera kona-ba
relatóriu knaar Governu nian;
c) Hili membru ida ba
Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian no mós ba Konsellu
Superiór Ministériu
Públiku nian;
d) Delibera kona-ba
Planu no Orsamentu Estadu nian no mós relatóriu kona-ba orsamentu
ne’e;
e) Fiskaliza oinsá
Estadu hala’o orsamentu nasionál;
f) Aprova no mós fó-sai
akordu no ratifika tratadu no konvensaun internasionál sira;
g) Fó amnistia;
h) Fó autorizasaun ba
Prezidente-Republika atu hala’o vizita Estadu nian;
i) Aprova revizaun ba
Lei-Inan hosi maioria baluk-tolu rua (2/3) Deputadu sira;
j) Autoriza no konfirma
deklarasaun ba estadu serku no estadu emerjénsia nian;
k) Halo proposta ba
Prezidente-Repúblika atu halo referendu kona-ba asuntu sira ne’ebé iha
interese nasionál;
4. Parlamentu Nationál
sei halo mós:
a) Foti nia Prezidente
no membru sira seluk ba Meza;
b) Foti membru na’in
lima ba Konsellu-Estadu;
c) Elabora no aprova
nia Rejimentu;
d) Forma Komisaun
Permanente ida no harii komisaun parlamentár seluk-seluk;
Artigu
96.o
(Autorizasaun
legislativu)
1. Parlamentu Nasionál
bele autoriza Governu atu halo lejizlasaun ba sasán sira tuirmai ne'e:
a) Definisaun krime
nian, kastigu, medida seguransa nian, no mós nia presupostu;
b) Definisaun prosesu
sivíl no krime nian;
c) Organizasaun
judisiáriu nian no estatutu majistradu nian;
d) Rejime jerál funsaun
públiku nian, no estatutu funsionáriu sira no mós Estadu nia
responsabilidade;
e) Baze jerál
organizasaun nian no administrasaun públiku;
f) Sistema monetáriu;
g) Sistema finansa no
banku nian;
h) Definisaun ba baze
polítiku ida ba defeza meiu-ambiente nian no dezenvolvimentu
sustentavel;
i) Rejime tomak
rádiu-difuzaun, televizaun no komunikasaun oin hotu-hotu ba masa sira;
j) Servizu militar ou
sivil
k) Rejime geral
requisizaun nian no fo fila hosi utilidade publika
l) Dalan no hahalok
intervensaun nian, fo fila, nasionalizasaun no privatizasaun hosi
meius produsaun nian no
rai tuir razaun interesse publiku nian, nune’e mos kriterius
fixasaun nian, iha ba
kasus indemnizasaun nian.
2. Lei autorizasaun
lejizlativu nian tenke hateten-sai objetivu, sentidu, extensaun no durasaun
ba autorizasaun, ne’ebé
bele prorroga.
3. Lei autorizasaun
lejizlasaun nian labele uza liu dala ida, no remata ho demisaun Governu
nian, ho termu
lejizlatura nian ka ho disolusaun Parlamentu Nasionál nian.
Artigu
97.o
(Inisiativa
lei nian)
1. Karan hahú lei nian
pertense ba:
a) Deputadu sira;
b) Bankada Parlamentár
sira;
c) Governu.
2. Labele aprezenta
projetu no proposta lei nian ka alterasaun ne’ebé, iha tinan ekonómiku
ne’ebé la’o daudaun,
foti sa’e despeza no hatún reseita Estadu nian ne’ebé mai iha
Orsamentu ka iha
Orsamentu Ratifikativu sira.
3. Projetu no Proposta
lei ne’ebé sesaun lejizlativu ida la simu, sei bele sisi nafatin iha sesaun
ne’e nia laran.
4. Projetu no Proposta
lei sira, ne’ebé la vota ba, bele halo fali iha sesaun lejizlativu ida
tuirmai, la’e de’it
wainhira termu lejislatura mak la hatán..
5. Proposta lei nian
remata ho Governu nia demisaun.
Artigu
98.o
(Parlamentu
haree ba atu-ofisiál lejizlativu sira)
1. Governu nia Diploma
lejizlativu sira, salvu hirak ne’ebé aprovadu wainhira nia hala’o hela
knaar kompeténsia
lejizlativu eskluziva, bele hato’o ba Parlamentu Nasionál atu haree,
kona-ba vijénsia ka
halo alterasaun, wainhira Deputadu baluk-lima ida (1/5) husu iha loron
tolunulu liutiha
publikasaun, hasai tiha tempu suspensaun funsionamentu Parlamentu
Nasionál nian.
2. Parlamentu Nasionál
sei bele suspende, tomak ka balu de’it, vijénsia diploma lejizlativu,
to’o nia apresiasaun.
3. Suspensaun ne’e kotu
wainhira liutiha reuniaun plenária sanulu, maske Parlamentu
Nasionál ladauk apresia
diploma ne’e.
4. Aprova tiha karik
atu hakotu nia vijénsia, diploma ne’e hotu iha loron ne'ebé rezolusaun nia
publikasaun sai iha
jornál ofisiál no labele halo tan publikasaun wainhira sesaun legislativa
ida-ne’e sei hala’o
hela.
5. Wainhira husu tiha
atu haree, Parlamentu Nasionál seidauk karik hateten-sai kona-ba
ida-ne’e; ka, wainhira
halo tiha ona deliberasaun atu hatama emenda sira, maka seidauk
karik vota ba lei ne’e
to’o sesaun lejizlativu remata, liutiha reuniaun plenária sanulu resin
lima, prosesu ne’e sei
la vale ona.
KAPÍTULU
III
ORGANIZASAUN
NO FUNSIONAMENTU
Artigu
99.o
(Lejizlatura)
1. Lejizlatura
kompriende sesaun lejizlativu lima no sesaun lejizlativu ida-idak iha durasaun
tinan ida nian.
2. Periodu normál
funsionamentu Parlamentu Nasionál, Rejimentu mak define.
3. Parlamentu Nasionál
halibur tuir konvokasaun Prezidente nian.
4. Parlamentu Nasionál
halibur iha sesaun extraordináriu wainhira de’it Komisaun
Permanente deside katak
nune’e, ne’ebé Deputadu baluk-tolu ida ('/3) maka husu ka
Prezidente-Repúblika
maka husu atu trata kona-ba lia espesífiku ruma.
5. Wainhira hetan
disolusaun karik, Parlamentu Nasionál ne’ebé foin hili hahú lejizlatura foun,
ho dada tan nia
durasaun ba tempu ne’ebé presiza atu kompleta períodu ida-ne’ebé
korrespondente ba
sesaun lejizlativu ne’ebé hala’o daudaun to’o loron eleisaun nian.
Artigu
100.o
(Disolusaun)
1. Parlamentu Nasionál
labele hetan disolusaun iha fulan neen nia laran, liutiha eleisaun
ne’ebé hili nia, ka iha
semestre ba dala ikus mandatu Prezidente Repúblika nian, ka durante
vijénsia estadu serku
ka estadu emerjénsia nian, tan la iha kdasar jurídiku atu halo
disolusaun.
2. Disolusaun
Parlamentu Nasionál nian la hamate mandatu Deputadu sira-nian to’o
Parlamentu nia reuniaun
dalauluk, liutiha eleisaun subsekuente sira.
Artigu
101.o
(Partisipasaun
husi Governu nia membru sira)
1. Governu nia membru
sira iha direitu atu mosu iha reuniaun plenária sira Parlamentu
Nasionál nian no bele
hato’o sira-nia lianfuan, tuir Rejimentu nia dalan.
2. Sei iha sesaun atu
Deputadu sira husu-litik Governu, tuir lala’ok rejimentu nian.
3. Parlamentu Nasionál
ka nia komisaun sira bele husu Governu nia membru sira atu partisipa
iha sira-nia serbisu.
KAPÍTULU
IV
KOMISAUN
PERMANENTE
Artigu
102.o
(Komisaun
Permanente)
1. Komisaun Permanente
halo la’o serbisu nafatin iha períodu ne’ebé Parlamentu Nasionál
para hela, iha
intervalu sesaun no mós iha kazu seluk-seluk previstu iha Konstituisaun.
2. Komisaun Permanente
nia ulun-boot mak Prezidente Parlamentu Nasionál nian hariik husi
Vise-Prezidente sira no
partidu sira-nia Deputadu, tuir fahe-baluk reprezentasaun nian iha
Parlamentu.
3. Kompete ba Komisaun
Permanente, buat hirak tuirmai ne’e :
a) Akompaña serbisu
sira Governu nian no mós administrasaun nian;
b) Koordena serbisu
sira Komisaun Nasionál nian;
c) Promove konvokasaun Parlamentu
Nasionál nian;
d) Prepara no organiza
Parlamentu Nasionál nia sesaun sira;
e) Autoriza deslokasaun
Prezidente-Repúblika iha rai-laran;
f) Diriji Parlamentu
Nasionál nia relasaun ho parlamentu no instituisaun análoga sira iha
raiseluk;
g) Autoriza deklarasaun
estadu serku nian no estadu emerjénsia nian.
TÍTULU
IV
GOVERNU
KAPÍTULU
I
DEFINISAUN
NO ESTRUTURA
Artigu
103.o
(Definisaun)
Governu, órgaun
soberanu ida-ne’ebé iha responsabilidade atu hala’o no ezekuta polítiku jerál
nasaun nian no mós
órgaun superiór Administrasaun Públika nian.
Artigu
104.o
(
Kompozisaun)
1. Halo parte Governu
mak Primeiru-Ministru, Ministru sira no Sekretáriu-Estadu sira.
2. Bele mós tama iha
Governu mak Vise-Primeiru-Ministru ida ka liután, no Vise-Ministru
sira
3. Númeru ba
dezignasaun no mós atribuisaun ministériu no Sekretária-Estadu nian sira
Governu nia diploma
lejizlativu mak sei define.
Artigu
105.o
(Konsellu
Ministru sira-nian)
1. Konsellu-Ministru
sei hariik hosi Primeiru-Ministru, Vise Primeiru-Ministru se iha, no
Ministru sira.
2. Primeiru-Ministru
mak sei prezide no konvoka Konsellu-Ministru.
3. Wainhira hetan
konvite atu partisipa iha reuniaun Konsellu-Ministru nian, la iha direitu ba
votu mak Vise-Ministru
sira, wainhira tama iha estrutura, no mós Sekretáriu-Estadu sira.
KAPÍTULU
II
FORMASUAN
NO RESPONSABILIDADE
Artigu
106.o
(Nomeasaun)
1. Primeiru-Ministru
hili hosi partidu ida ne’ebé iha votu barakliu ka hosi aliansa partidu
sira-ne’ebé iha nia ema
barak iha Parlamentu no iha nomeasaun hosi Prezidente-
Repúblika, wainhira
rona tiha partidu polítiku sira ne’ebé iha reprezentante sira iha
Parlamentu Nasionál.
2. Membru Governu
siraseluk, Prezidente-Repúblika mak sei hili liu husi Xefe-Ministru
nia proposta.
Artigu
107.o
(Governu
nia Responsabilidade)
Governu hatán ba
Prezidente-Repúblika no ba Parlamentu Nasionál kona-ba kondisaun no
ezekusaun polítiku
interna no externa tuir Lei-Inan no mós lei oan.
Artigu
108.o
(Governu
nian Programa)
1. Wainhira Governu
nomiadu ona, nia sei halo nia programa hodi hatudu nia objetivu no
knaar oioin ne’ebé nia
hakarak hala’o, medida ne’ebé atu uza no orientasaun polítika
prinsipal sira-ne’ebé
nia hakarak tuir iha domíniu atividade governu nian.
2. Primeiru-Ministru
hato’o programa governu nian ne’ebé Konsellu-Ministru aprova tiha
ona ba Parlamentu
Nasionál atu apresia iha prazu la liu loron tolunulu, sura husi loron
ne’ebé Governu hahú nia
funsaun.
Artigu
109.o
(Apresiasaun
ba Governu nia Programa)
1. Programa Governu
nian sei hato’o ba Parlamentu Nasionál atu hetan apresiasaun, no
Parlamentu la funsionál
karik, tenki konvida ka konvoka sira ba asuntu ida-ne'e.
2. Debate programa
Governu nian labele liu loron lima, no to’o remata, grupu ida-idak iha
Parlamentu bele husu
atu lasimu, eh Governu bele husu votu konfiansa ida.
3. Atu lasimu programa
Governu nian, tenke iha apoiu mai husi maioria deputadu husi
sira- ne’ebé sei hala’o
hela knaar.
Artigu
110.o
(Husu
votu konfiansa)
Governu bele husu ba
Parlamentu Nasionál halo aprovasaun ba votu konfiansa ida kona-ba
deklarasaun polítika
jerál nian eh ba asuntu seluk importante ba interese nasionál.
Artigu
111.o
(Mosaun
sensura nian)
1. Ho inisiativa
baluk-haat ida ¼ deputadu ne’ebé sei hala’o hela knaar, Parlamentu
Nasionál bele halo votu
sensura ida ba Governu, kona-ba nia programa eh buat seluk
ne’ebé relevante ba
interese nasionál.
2. Mosaun sensura la
hetan apoiu karik, sira-ne’ebé asina mosaun ne’e labele aprezenta
fali mosaun seluk, iha
sesaun ne’ebé la’o daudaun.
Artigu
112.o
(Demisaun
Governu nian)
1. Governu nia knaar
remata, wainhira:
a) Hahú lejizlasaun
foun;
b) Wainhira
Prezidente-Repúblika simu pedidu demisaun hosi Primeiru-Ministru
c) Wainhira
Primeiru-Ministru mate ka hetan susar ba nia isin lolon;
d) Parlamentu Nasionál
la simu programa Governu nian dala-rua tuituir malu;
e) Parlamentu Nasionál
la simu aprovasaun ba votu konfiansa;
f) Aprovasaun mosaun
sensura nian hosi maioria absoluta tomak deputadu ne’ebé sei
hala’o knaar nu’udar
efetivu.
2. Prezidente-Repúblika
sei bele hatán ba Parlamentu Nasionál wainhira tuir kazu sira
ne’ebé fó-sai iha
númeru uluk no wainhira hatudu katak tenke kaer metin instituisaun
demokrátiku sira-nia
lala’ok, bainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu.
Artigu
113.o
(Governu
nia membru hatán kona-ba krime )
1. Wainhira membru
Governu ida akuzadu loloos ba krime, ne’ebé bele simu kastigu iha
kadeia boot liu tinan
rua nian, tenke para hala’o servisu atu bele foti prosesu.
2. Krime ne’ebé simu
kastigu iha kadeia to’o de’it tinan rua, Parlamentu Nasionál mak sei
tesi kona-ba membru
Governu ne’e bele para nia knaar karik, ka lae.
Artigu
114.o
(Imunidade
ba membru Governu nian)
Membru Governu ida
labele detidu ka dadur wainhira Parlamentu Nasionál seidauk fó
lisensa, bele de’it
wainhira nia halo krime ne’ebé bele simu kastigu ida ho limite másimu
boot liu tinan rua ka
ema kaer rasik ho liman.
KAPÍTULU
III
KOMPETÉNSIA
Artigu
115.o
(Governu
nia kompeténsia )
1. Governu nia knaar
maka:
a) Define no hala’o
polítika jerál nasaun nian, wainhira hetan tiha aprovasaun hosi
Parlamentu Nasionál;
b) Garante ba sidadaun
sira-nia direitu no liberdade fundamentál;
c) Hametin orden
públiku no disiplina sosiál;
d) Prepara Planu no
Orsamentu Jerál Estadu nian hodi hala’o wainhira hetan tiha
aprovasaun hosi
Parlamentu Nasionál;
e) Halo regulamentu ba
knaar ekonomia no mós setór sosiál sira;
f) Prepara, negosia
tratadu no akordu, selebra, aprova, adere, no fó-sai akordu
internasionál
sira-ne’ebé la’ós Parlamentu Nasionál eh Prezidente-Repúblika nia
kompeténsia;
g) Define no hala’o
polítika interna nasaun nian;
h) Hametin RDTL nia
reprezentasaun iha relasaun internasionál sira;
i) Dirije setór sosiál
no ekonomia sira Estadu nian;
j) Dirije polítika
serbisu no seguransa sosiál nian;
k) Fó garantia defeza
no hametin riku-soin públiku nian no mós riku-soin Estadu nian;
l) Dirije no koordena
knaar Ministériu sira-nian no instituisaun siraseluk ne’ebé iha
Konsellu-Ministru nia
okos;
m) Haburas
dezenvolvimentu setór kooperativu no mós fó tulun ba produsaun família
nian;
n) Fó tulun ba
inisiativa ekonómiku privadu;
o) Hala’o knaar no mós
hola medida ne’ebé presiza ba dezenvolvimentu ekonomiasosiál
no ba nesesidade
komunidade timoroan sira-nian;
p) Hala’o knaar
siraseluk ne’ebé Lei-Inan eh lei oan haruka;
2. Tama mós ba Governu
nia knaar ho órgaun siraseluk;
a) Hato’o proposta lei
nian no rezolusaun ba Parlamentu Nasionál;
b) Hato’o ba
Prezidente-Repúblika proposta deklarasaun kona-ba halo funu no
harii dame;
c) Hato’o ba
Prezidente-Repúblika proposta deklarasaun Estadu iha serku eh iha
emerjénsia nian;
d) Hato’o ba Prezidente-Repúblika
proposta atu hala’o referendu, ba asuntu sirane’ebé
iha relevánsia ba
interese nasionál;
e) Hato’o ba
Prezidente-Repúblika proposta atu foti embaixadór, reprezentante
permanente no enviadu
extraordináriu sira;
3. Governu de’it mak
iha kompeténsia lejizlativu ba matéria sira-ne’ebé kona-ba nia
organizasaun rasik no
nia lala’ok, no mós administrasaun diretu no indiretu Estadu nian.
Artigu
116.o
(Kompeténsia
Konsellu-Ministru sira ninian)
Konsellu-Ministru nia
knaar mak:
a) Fó-sai hahalok jerál
polítika Governu nian no mós oinsá atu hala’o polítika ne’e;
b) Delibera kona-ba uzu
votu konfiansa ida ba Parlamentu Nasionál;
c) Aprova proposta lei
no mós rezolusaun sira;
d) Aprova diploma
lejizlativu sira, no mós akordu internasionál sira-ne’ebé la liu husi
Parlamentu Nasionál;
e) Aprova lei governu
nian ne’ebé kona-ba aumentu no hamenus reseita ka despeza públiku
sira-nian;
f) Aprova planu sira.
Artigu
117.o
(Kompeténsia
membru Governu ninian)
1. Primeiru-Ministru
nia knaar mak:
a) Xefe ba Governu;
b) Prezide
Konsellu-Ministru nian;
c) Dirije no orienta
polítika jerál governu nian no mós koordena Ministru
sira-nia knaar, maibé
labele prejudika ida-idak nia responsabilidade ba
departamentu governu
sira-nian;
d) Hato’o ba
Prezidente-Repúblika kona-ba asuntu sira polítiku interna no externa
Governu nian;
e) Hala’o funsaun
seluk-seluk ne’ebé Lei-Inan no lei-oan hato’o;
2. Ministru sira-nia
knaar mak:
a) Hala’o polítika
sira-ne’ebé kona-ba sira-nia ministériu sira;
b) Hametin relasaun
Governu no órgaun Estadu sira iha ministériu idaidak nian.
3. Diploma lejizlativu
Governu nian, Primeiru-Ministru mak sei asina no mós Ministru sira
mak iha kbiit atu
hala’o kona-ba asuntu ne’e.
TÍTULU
V
TRIBUNÁL
SIRA
KAPÍTULU
I
TRIBUNÁL
SIRA NO MAJISTRATURA JUDISIÁL
Artigu
118.o
(Knaar
jurisdisionál)
1. Tribunál sira maka
órgaun soberania ho kompeténsia atu hala’o justisa hodi povu nia naran.
2. Wainhira hala’o nia
knaar, tribunál sira iha direitu atu serbisu hamutuk ho autoridade sira
seluk.
3. Desizaun ne’ebé tribunál
sira fó ona tenke halo tuir duni no soi kbiit aas liu desizaun
autoridade siraseluk
nian.
Artigu
119.o
(Independénsia)
Tribunál sira
independente no sira sei halo tuir de’it Lei-Inan no lei-oan sira haruka.
Artigu
120.o
(Haree
ba hahalok ne’ebé la tuir Lei-Inan)
Tribunál sira labele
halo ukun ka norma ne’ebé kontra Lei-Inan eh PRINSÍPIU sira-ne'ebé
konsagra iha nia laran.
Artigu
121.o
(Juís
sira)
1. Knaar jurisdisionál
ne’e juís sira-nian de’it, ne’ebé simu knaar tuir lei haruka.
2. Wainhira hala'o
sira-nia knaar, juís sira independente no sira bele halo tuir de'it buat ne’ebé
iha Lei-Inan, lei-oan
no mós tuir sira-nia konxiénsia.
3. Labele hasai,
hapara, muda, fó reforma eh hatún juís sira, wainhira lei la haruka.
4. Atu garante nia
independénsia, juís sira labele lori responsabilidade kona-ba desizaun no lia
ne’ebé sira hakotu,
salvu iha kazu sira-ne'ebé hakerek iha lei.
5. Lei regula
organizasaun judisiáriu no mós estatutu majistradu judisiál sira-nian.
Artigu
122.o
(Eskluzividade)
Juís sira labele halo
serbisu públiku eh partikulár seluk-seluk, maibé bele de’it hala’o knaar
kona-ba hanorin nian eh
investigasaun sientífika kona-ba lei, tuir lei haruka.
Artigu
123.o
(Kategoria
tribunál sira-nian)
1. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste iha tribunál hirak ne'e:
a) Tribunál Supremu
Justisa nian ho tribunál judisiál siraseluk;
b) Tribunál Superiór
Administrativu, Fiskál no Kontas no tribunál administrativu odan
hahúk nian;
c) Tribunál militár
sira-nian.
2. Proibidu iha
tribunál exesaun sira, no sei la iha tribunál espesiál atu tesi-lia kona-ba
kategoria krime
balu-balun.
3. Bele iha tribunál
marítimu no arbitráriu sira.
4. Lei mak determina
tribunál sira-nia konstituisaun, organizasaun no sira-nia knaar, nu’udar
hakerek tiha ona iha
númeru sira liubá ne’e.
5. Lei bele
institusionaliza instrumentu no forma kompozisaun ne’ebé la’ós konflitu
jurisdisionál nian.
Artigu
124.o
(Tribunál
Supremu Justisa nian)
1. Tribunál Supremu
Justisa nian mak órgaun boot liu iha órgaun ierarkia tribunál judisiál
hotu-hotu ninian, no
mós fó garantia atu aplika lei oin ida de’it ho jurisdisaun iha nasaun
tomak nia laran.
2. Kompete mós ba
Tribunál Supremu Justisa nian atu administra justisa ba buat ne’ebé konaba
lia
jurídiku-konstitusionál no eleitorál.
3. Prezidente-Repúblika
mak foti Prezidente Tribunál Supremu Justisa nian, ne’ebé hetan hili
hosi juís sira iha
Tribunál Supremu Justisa nian, ba tinan haat nia laran.
Artigu
125.o
(Knaar
no kompozisaun)
1. Tribunál Supremu
Justisa nian hala’o:
a) Iha seksaun sira,
hanesan tribunál odan hahúk nian, iha kazu hirak ne’ebé tuir lei
haruka;
b) Iha plenáriu,
hanesan tribunál segundu no instánsia ida de’it, iha kazu sira-ne’ebé
hakerek loloos ona iha
lei.
2. Halo parte Tribunál
Supremu Justisa nian, juís karreira nian, Majistradu Ministériu Públiku
nian eh jurista
sira-ne’ebé iha naran boot, iha númeru ne’ebé lei mak sei determina, nune’e:
a) Ida, Parlamentu
Nasionál mak hili;
b) Siraseluk Konsellu
Superiór Majistratura Judisiál nian mak hili.
Artigu
126.o
(Kompeténsia
konstituisaun no eleisaun nian)
1. Kompete ba Tribunál
Supremu Justisa nian, iha área lia jurídiku-konstitusionál
nian:
a) Apresia no deklara
lala’ok latuir Lei-Inan no latuir Lei-oan atu-ofisiál
lejizlativu sira no
norma sira órgaun Estadu ninian;
b) Haree uluk lala’ok
Lei-Inan no Lei-oan nian kona-ba diploma lejislativu no
referendum nian.
c) Haree kona-ba
lala’ok latuir Lei-Inan tan omisaun;
d) Deside, iha sede
rekursu nian, kona-ba dezaplikasaun norma sira-ne’ebé
tribunál instánsia sira
haree hanesan latuir Lei-Inan;
e) Haree legalidade
kona-ba konstituisaun partidu polítiku sira-nian no
sira-nia koligasaun, no
haruka halo sira-nia rejistu eh hamate sira tuir Lei-
Inan no lei-oan sira
haruka.
f) Hala’o kompeténsia
seluk-seluk ne’ebé Lei-Inan no lei-oan sira hato’o.
2. Kona loloos ba
eleisaun sira, kompete ba Tribunál Supremu Justisa nian:
a) Haree ba kondisaun
legál ne’ebé tenke iha atu hala’o kandidatura
Prezidente-Repúblika
nian;
b) Tesi-lia atu ema ida
la sadik tan kona-ba regularidade no validade lala’ok
prosesu eleitorál nian,
tuir lei ne’e haruka;
c) Fó validade no
fó-sai rezultadu prosesu eleitorál nian.
Artigu
127.o
(Elijibilidade)
1. Bele de’it
sai-nu’udar membru Tribunál Supremu Justisa nian ema ne’ebé juís
karreira nian,
majistradu Ministériu-Públiku nian, jurista sira-ne’ebé iha naran boot
ne’ebé sidadaun
railaran.
2. La’ós de’it
kondisaun hirak iha númeru liubá, lei sei bele hatudu tan seluk.
Artigu
128.o
(Konsellu
Superiór Majistratura Judisiál nian)
1. Konsellu Superiór
Majistratura Judisiál nian, órgaun jestaun no dixiplina ida majistradu
judisiál sira-nian,
ne’ebé iha kompeténsia atu foti, hatún, muda no foti-sa’e juís sira.
2. Juís Prezidente
Tribunál Supremu Justisa nian mak preside Konsellu Superiór
Majistratura Judisiál,
ne’ebé halo parte vogál sira tuirmai ne’e:
a) Ida,
Prezidente-Repúblika mak hili;
b) Ida, Parlamentu
Nasionál mak foti;
c) Ida, Governu mak
hili;
d) Ida, Majistradu
Judisiál mak hili husi sira leet.
3. Lei maka regula
Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nia kompeténsia, organizasaun
no nia knaar.
Artigu
129.o
(Tribunál
Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian)
1. Tribunál Superiór
Administrativu, Fiskál no Kontas nian, órgaun boot liu iha ierarkia
tribunál
administrativu, fiskál no kontas sira, lahalo aat ba kompeténsia Tribunál
Supremu Justisa nian .
2. Juís sira maka foti
Prezidente Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas
ninian hosi nia leet
atu hala’o mandatu ida iha tinan haat nia laran.
3. Kompete ba Tribunál
Supremu Administrativu, Fiskál no Kontas nian, nu’udar instánsia
mesak ida, halo
fiskalizasaun kona-ba legalidade despeza públika no julgamentu konaba
Estadu nia kontas.
4. Kompete ba Tribunál
Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas no mós ba tribunál
administrativu no
fiskál primeiru instánsia sira atu:
a) Tesi lia ba hahalok
hotu ne’ebé iha konflitu laran, ne’ebé mosu hosi relasaun
jurídiku administrativu
no fiskál sira;
b) Tesi lia kesar-sadik
ne’ebé sadik-hasoru desizaun sira-ne’ebé mai hosi órgaun
sira Estadu nian no nia
ajente sira;
c) Hala’o kompeténsia
siraseluk hotu ne’ebé lei hato’o.
Artigu
130.o
(Tribunál
Militár sira)
1. Kompete ba tribunál
militár sira tesi-lia sira-ne’ebé kona-ba krime ho natureza
militár nian.
2. Lei mak determina
kompeténsia, organizasaun, kompozisaun no knaar tribunál
militár sira-nian.
Artigu
131.o
(Audiénsia
Tribunál sira-nian)
Audiénsia tribunál
sira-ne’e nian, públiku, selae tan tribunál mak deside kontráriu, iha
despaxu ho kdasar, atu
salva ema nia dignidade morál públiku no seguransa nasionál eh atu
garante nia lala’ok
normál.
KAPÍTULU
II
MINISTÉRIU
PÚBLIKU
Artigu
132.o
(Knaar
no estatutu)
1. Ministériu-Públiku
reprezenta Estadu, hala'o asaun penál, hametin defeza ba labarik
sira, ema ne’ebé laiha,
no inkapasitadu sira, defende legalidade demokrátiku no
promove banati tuir
lei.
2. Ministériu-Públiku
nu’udar majistratura ida-ne’ebé hariik ho dala-dalas, ne’ebé iha
Prokuradór-Jerál
Repúblika nia okos.
3. Wainhira hala’o nia
knaar, majistradu Ministériu-Públiku nian hakruuk ba ksukat
legalidade, objetividade,
izensaun, no obediénsia ba banati no orden ne’ebé hakerek
nanis iha lei.
4. Ministériu-Públiku
goza nia estatutu rasik, nune’e nia ajente sira labele hetan
transférensia,
suspensaun, apozentasaun eh demisaun bele de’it hetan wainhira hakerek
nanis iha lei.
5. Nomeasaun,
kolokasaun, transferénsia no promosaun ajente Ministériu-Públiku
sira-nian no ezersísiu
asaun dixiplinár sira kompete ba Prokuradoria-Jerál Repúblika
nian.
Artigu
133.o
(Prokuradoria-Jerál
Repúblika nian)
1. Prokuradoria-Jerál
Repúblika nian ne’e órgaun boot liu iha Ministériu Públiku, lei
mak define nia
kompozisaun no kompeténsia.
2. Prokuradór-Jerál
Repúblika nian mak kaer ukun Prokuradoria-Jerál Repúblika
nian, ne’ebé bele troka
wainhira nia la iha no hetan impedimentu ruma tuir lei.
3. Prezidente-Repúblika
mak hatudu Prokuradór-Jerál Repúblika nian ba mandatu
tinan ha’at, nu’udar
lei hatete.
4. Prokuradór-Jerál
Repúblika nian hatán ba Xefe-Estadu no halolon informasaun
tinan-tinan ba
Parlamentu Nasionál.
5. Prokuradór-Jerál
Repúblika nian tenke husu ba Tribunál Supremu Justisa nian atu
fó-sai deklarasaun
kona-ba lala’ok latuir konstituisaun ne’ebé soi kbiit obrigatóriu
tomak, wainhira norma
ruma hetan julgamentu nu’udar latuir konstituisaun iha
kazu konkretu tolu.
6. Maktulun Prokuradór-Jerál
Repúblika nian sira hetan nomeasaun, demisaun no
ezonerasaun husi
Prezidente- Repúblika wainhira rona tiha Konsellu Superiór
Ministériu Públiku
nian.
Artigu
134.o
(Konsellu
Superiór Ministériu Públiku nian)
1. Konsellu Superiór
Ministériu Públiku ne’e órgaun ida-ne’ebé halo parte integrante ho
Prokuradoria-Jerál
Repúblika ninian.
2. Prokuradór-Jerál
Repúblika prezide Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian no nia
kompozisaun ho vogál
hanesan tuirmai ne’e:
a) Ida,
Prezidente-Repúblika mak hatudu
b) Ida, Parlamentu
Nasionál mak hili;
c) Ida, Governu mak
hatudu;
d) Ida, sei hili hosi
majistradu Ministériu Públiku sira nia leet.
3. Lei mak regula
Konsellu Superiór Ministériu Públiku nia kompeténsia, organizasaun no
funsionamentu.
KAPÍTULU
III
ADVOKASIA
Artigu
135.o
(Advogadu
sira)
1. Ezersísiu asisténsia
jurídiku no judisiáriu ne’e interese sosiál nian, tan ne’e advogadu no
defensór sira tenke
hala’o sira-nia knaar tuir PRINSÍPIU ida-ne’e.
2. Advogadu no defensór
sira-nia funsaun prinsipál maka fó kontribuisaun ba
administrasaun Justisa
nian ida be di’ak no salvaguarda sidadaun sira-nia direitu no
interesse lejítimu.
3. Lei maka regula
ezersísiu ADVOKASIA.
Artigu
136.o
(Garantia
kona-ba hala’o advokasia)
1. Estadu tenke fó
garantia, iha lei nia mahon, ba dokumentu sira-nia inviolabilidade
ne’ebé iha relasaun ho
ezersísiu profisaun advogadu sira-nian, nu’udar labele halo
revista, prende,
rejistu no badinas judisiál seluk, wainhira Majistradu judisiál
kompetente, no se bele,
advogadu na’in rasik, laiha oin.
2. Advogadu sira iha
direitu atu halo komunikasaun pesoál no ho garantia
konfidensialidade ho
sira-nia kliente, liu-liu wainhira kliente sira-ne’e detidu ka
dadur hela iha fatin
sivíl ka militár sira.
TITULO
VI
ADMINISTRASAUN
PÚBLIKU
Artigu
137.o
(Prinsípiu
Jerál Administrasaun Públiku ninian)
1. Administrasaun
Públiku haree ba prosekusaun interese públiku nian, ne’e mak respeitu
ba interese lejítimu
sidadaun no instituisaun konstitusionál sira-nian.
2. Administrasaun
Públiku nia estrutura iha dalan ida atu sees husi birokratizasaun, buka
dada besik populasaun
sira-nia serbisu no kaer metin interese partisipasaun nian iha nia
jestaun efetivu.
3. Lei harii
administradu sira-nia direitu no garantia, liu-liu hasoru hahalok sira-ne’ebé
viola sira-nia direitu
no interese lejítimu.
PARTE
IV
ORGANIZASAUN
EKONÓMIKU NO FINANSA NIAN
TÍTULU
I
PRINSÍPIU
JERÁL SIRA
Artigu
138.o
(Organizasaun
ekonómiku)
Organizasaun ekonómiku
Timór-Leste nian hatuur iha konjugasaun forma komunitária sira
ho liberdade ba inisiativa
no jestaun emprezariál no nia koezisténsia ho setór públiku, setór
privadu no setór
kooperativu no sosiál iha soin meiu produsaun nian.
Artigu
139.o
(Rekursu
naturál sira)
1. Rekursu rai leten
nian, rai okos nian, bee territoriál, plataforma kontinentál no zona
ekonómiku eskluzivu,
ne’ebé importante ba ekonomia, ne’e Estadu nia propriedade
ne’ebé tenke utiliza
iha forma loloos no hanesan de’it ba ema hotu-hotu, tuir interese
nasionál.
2. Kondisaun atu
aproveita rekursu naturál sira-ne’ebé ko’alia iha númeru uluk tenke sai
nu’udar rezerva
finanseira obrigatóriu, tuir lei.
3. Aproveitamentu
rekursu naturál sira tenke haree didi’ak mós ba ekilíbriu ekolójiku no
sees husi destruisaun
ba ekosistema sira.
Artigu
140.o
(Investimentu)
Estadu tenke promove investimentu
nasionál sira no harii kondisaun atu buka hetan
investimentu
estranjeiru sira, maibé hola konta ba interese nasionál sira, tuir lei haruka.
Artigu
141.o
(Rai)
Lei mak regula
propriedade, nia uzu no utilidade rai nian, hanesan fatór produsaun ekonómiku
ida.
TITULO
II
SISTEMA
FINANSA NO FISKÁL NIAN
Artigu
142.o
(Sistema
Finansa nian)
Lei mak halo sistema
finansa nia estrutura atu bele garante formasaun, kaptasaun no seguransa
poupansas sira, no mós
aplikasaun meiu finanseiru sira-ne’ebé presiza ba dezenvolvimentu
ekonómiku no sosiál.
Artigu
143.o
(Banku
Sentrál)
1. Estadu tenke harii
banku sentrál nasionál ida ko-responsavel ba definisaun no
ezekusaun polítika
monetáriu no finanseiru.
2. Lei mak define
funsaun no relasaun entre banku sentrál, Parlamentu Nasionál no
Governu, bainhira
salvaguarda autonomia jestaun instituisaun finansa nian.
3. Banku sentrál iha
kompeténsia eskluzivu atu halo no fó-sai moeda nasionál.
Artigu
144.o
(Sistema
Fiskal)
1. Estadu tenke harii
sistema fiskál ida-ne’ebe fó satisfasaun ba nesesidade finanseira
sira no mós kontribui
ba fafahek loloos riku-soin nian no hosi rendimentu nasionál
sira.
2. Lei mak hamosu
impostu no taxa, ne’ebé estabelese nia insidénsia, benefísiu fiskál
sira no kontribuinte
sira-nia garantia.
Artigu
145.o
(Orsamentu
Jerál Estadu nian)
1. Governu mak halo
Orsamentu Jerál Estadu nian, no Parlamentu Nasionál mak sei fó
aprovasaun.
2. Lei Orsamentu nian
tenke prevé, ho baze iha efisiénsia no efikásia, diskriminasaun
reseita no despeza
nian, no mós, sees husi dotasaun no fundu sekretu sira.
3. Ezekusaun Orsamentu
sei iha fiskalizasaun hosi Tribunál Superiór Administrativu
Fiskál no Kontas no mós
hosi Parlamentu Nasionál.
PARTE
V
DEFESA
NO SEGURANSA NASAUN NIAN
Artigu
146.o
(Forsa
Armada sira)
1. Forsa Armada
Timór-Leste nian, FALINTIL-FDTL, ne’ebé sidadaun nasionál de’it
maka halo parte, ne’e
mak responsavel ba defeza militár Repúblika Demokrátika
Timór-Leste nian no nia
organizasaun nu’udar ida mesak ba territóriu nasionál
tomak.
2. FALINTIL-FDTL
garante independénsia nasionál, integridade territoriál, liberdade
no populasaun nia
seguransa hasoru agresaun ruma ka ameasa externa, ho respeitu
ba orden
konstitusionál.
3. FALINTIL-FDTL labele
iha partidu polítiku no rona de’it ba órgaun soberanu
kompetente sira, tuir
Lei-Inan no lei, no sira labele halo intervensaun polítiku naran
ida.
Artigu
147.o
(Polísia
no forsa seguransa sira)
1. Polísia sei defende
legalidade demokrátiku no garante sidadaun sira-nia seguransa
internu, maibé sira
labele iha partidu polítiku.
2. Prevensaun kriminál
tenke hala’o ho respeitu ba direitus umanus.
3. Lei maka sei harii
rejime ba polísia no mós forsa seguransa seluk.
Artigu
148.o
(Konsellu
Superiór Defeza no Seguransa nian)
1. Konsellu Superiór
Defeza no Seguransa nian mak nu’udar Prezidente-Repúblika nia
órgaun konsultivu
kona-ba asuntu defeza no soberania nian.
2. Prezidente-Repúblika
maka prezide Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian,
ne’ebé tenke hatama ema
sivíl no militár sira, maibé ema sivíl maka iha
reprezentasaun barak
liu.
3. Lei maka define
Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nia kompozisaun,
organizasaun no nia
knaar.
PARTE
VI
GARANTIA
NO REVIZAUN LEI-INAN NIAN
TÍTULU
I
GARANTIA
LEI-INAN NIAN
Artigu
149.o
(Fiskalizasaun
preventivu dalan Lei-Inan nian)
1. Prezidente-Repúblika
bele husu ba Tribunál Supremu Justisa nian atu halo
apresiasaun preventivu
kona-ba konstitusionalidade ba naran diploma ida-ne’ebé
nia simu atu halo
promulgasaun.
2. Apresiasaun
preventivu ba konstitusionalidade bele husu iha prazu loron ruanulu
nia laran, sura hosi
loron ne’ebé simu diploma, maibé Tribunál Supremu Justisa
nian tenke fó-sai iha
prazu loron ruanulu resin lima, ne’ebé Prezidente-Repúblika
bele habadak tanba
urjénsia.
3. Iha kazu ne’ebé la
tuir Lei-Inan, Prezidente-Repúblika haruka kópia sentensa nian
ba Governu eh ba
Parlamentu Nasionál, hodi husu atu halo foun fali diploma tuir
desizaun Tribunál
Supremu Justisa nian.
4. Ho adaptasaun
didi’ak tuir Artigu 88, Lei hatán hakat-sa’e vetu tan
inkonstitusionalidade,
vetu hasoru Parlamentu Nasionál nia diploma, ne’ebé
instituisaun ne’e
haruka atu hetan promulgasaun.
Artigu
150.o
(Fiskalizasaun
abstratu dalan Lei-Inan nian)
Ema sira tuirmai ne’e
bele husu deklarasaun inkonstitusionalidade nian:
a) Prezidente-Repúblika;
b) Prezidente
Parlamentu Nasionál nian;
c) Prokuradór-Jerál
Repúblika nian, ho baze iha dezaplikasaun husi tribunál sira iha kazu
konkretu tolu iha norma
ne’ebé hetan julgamentu nu’udar latuir konstituisaun;
d) Xefe-Ministru;
e) Persentajen baluk-lima
ida (1/5) husi númeru Deputadu sira-nian;
f) Provedór Direitus
Umanus no Justisa nian.
Artigu
151.o
(Latuir
Lei-Inan tan omisaun)
Prezidente-Repúblika,
Prokuradór-Jerál Repúblika nian no Provedór Direitus Umanus no Justisa
nian, sira bele hato’o
liu ba Tribunál Supremu Justisa nian atu verifika took medida lejislativu
ne’ebé latuir Lei-Inan,
atu bele konkretiza loloos norma sira Lei-Inan nian.
Artigu
152.o
(Fiskalizasaun
konkreta dalan Lei-Inan ninian)
1. Tribunál Supremu
Justisa nian mak nu’udar sadik-fatin, hasoru desizaun husi
tribunál sira:
a) Hodi lakohi hala’o
norma ruma ho fundamentu katak latuir Lei-Inan;
b) Tan hala’o norma
ne’ebé latuir Lei-Inan, foin mak hatene wainhira iha tiha
prosesu laran.
2. Sadik lia tuir
alinea b), hosi numeru liubá ne’e, bele de’it mosu husi ema ne’ebé
foti-lia kona-ba
lala’ok latuir Lei-Inan.
3. Lei maka regula
kona-ba oinsá atu simu lia kesar-sadik sira.
Artigu
153.o
(Lia-hakotun
Tribunál Supremu Justisa nian)
Lia-kotun husi Tribunál
Supremu Justisa nian, sei la taka dalan ba kesar-sadik no sei publika
hotu kedas iha jornál
ofisiál, soi forsa obrigatóriu jerál iha prosesu ba fiskalizasaun abstratu no
konkretu, wainhira
hato’o lian kona-ba lala’ok latuir Lei-Inan haruka.
TÍTULU
II
REVIZAUN
LEI-INAN NIAN
Artigu
154.o
(Inisiativa
no tempu halo Revizaun nian)
1. Deputadu no Bankada
Parlamentár sira maka halo inisiativa revizaun nian ba Lei-
Inan.
2. Parlamentu Nasionál
bele halo revizaun Lei-Inan liutiha tinan neen sura hosi data
publikasaun ida ikusliu
kona-ba lei revizaun nian.
3. Prazu tinan neen atu
halo revizaun ba dalauluk ba Lei-Inan ida-ne’e nian, sei konta
hosi loron ne’ebé
Lei-Inan tama iha vigór.
4. Parlamentu Nasionál,
lalika haree ba prazu tempu nian, bele asume kbiit atu halo
revizaun Lei-Inan,
wainhira Deputadu barak liu baluk-lima haat (4/5) ne’ebé hala’o
sira-nia knaar mak
hakarak.
5. Proposta ruma
kona-ba hala’o revizaun ba Lei-Inan tenke hatama ona iha
Parlamentu Nasionál iha
loron atus ida ruanulu nia laran, molok atu hahú haksesuk.
6. Atu hato’o projetu
ruma ba Revizaun Lei-Inan, nu’udar hateten ona iha númeru
hirak liubá, eh
seluk-seluk tan, sei bele hato’o duni iha prazu loron 30 nia laran.
Artigu
155.o
(Aprovasaun
no promulgasaun)
1. Atu hafila buat ruma
ba Lei-Inan, tenki hetan apovasaun hosi marioria baluk-tolu
rua (2/3) hosi Deputado
sira-ne’ebé hala’o hela sira-nia knaar.
2. Testu Lei-Inan
ida-ne’ebé foun sei publika hamutuk ho Lei revizaun nian.
3. Prezidente-Repúblika
labele rekuza atu promulga lei revizaun nian.
Artigu
156.o
(Limite
Materiál sira ba Revizaun )
1. Lei kona-ba hala’o
revizaun ba Lei-Inan tenke respeita:
a) Independénsia
nasionál no Estadu nia unidade;
b) Sidadaun sira-nia
direitu, liberdade no garantia;
c) Forma republikana
governu nian;
d) Kfahek kbiit nian;
e) Tribunál sira-nia
independénsia;
f) Multipartidarizmu no
direitu atu hala’o opozisaun tuir demokrasia;
g) Sufrájiu livre,
universál, diretu, sekretu, no periódiku kona-ba órgaun soberanu
sira, nune’e mós ba
sistema reprezentasaun proporsionál nian;
h) Prinsípiu ba
deskonsentrasaun no desentralizasaun administrasaun nian;
i) Bandeira Nasionál;
j) Data proklamasaun
independénsia nasionál nian;
2. Asuntu sira iha
alinea c), no i) bele iha revizaun husi referendu nasionál, tuir lei
haruka.
Artigu
157.o
(Limite
sirkunstansiál revizaun nian)
Wainhira iha-hela
estadu serku eh emerjénsia nia laran, labele hala’o hahalok revizaun ruma ba
Lei-Inan.
PARTE
VII
LIAFUAN
IKUS NO TEMPU-LEET NIAN
Artigu
158.o
(Tratadu,
akordu no aliansa sira)
1. Konfirmasaun,
adezaun no ratifikasaun konvensaun, tratadu, akordu eh aliansa bilaterál
eh multilaterál sira,
órgaun kompetente ida-idak mak sei deside kazu ba kazu, molok
Lei-Inan tama iha
vigór.
2. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste nian la kesi-metin ho tratadu ruma, akordu ka
aliansa, ne’ebé hakotu
molok Lei-Inan tama iha vigór, ne’ebé la iha konfirmasaun ka la
ratifikadu ka la iha
adezaun, tuir lei númeru 1.
3. Repúblika
Demokrátika Timór-Leste nian la hatene hahalok ruma ka kontratu kona-ba
rekursu naturál
sira-ne’ebé hateten tiha ona iha númeru 1 artigu 139 ne’ebé hakotu ka
pratika molok Lei-Inan
tama iha vigór ne’ebé la iha konfirmasaun hosi órgaun ne’ebé
iha kompeténsia.
Artigu
159.o
(Lian
serbisu nian)
Lian indonéziu no
inglés nu’udar lian serbisu nian, ne’ebé uza iha administrasaun públiku
hamutuk ho lian ofisiál
sira, bainhira presiza.
Artigu
160.o
(Krime
boot sira)
Hahalok sira-ne’ebé
halo husi loron 25 Abríl tinan 1974 to’o loron 31 Dezembru tinan 1999,
ne’ebé bele konsidera
nu’udar krime hasoru umanidade, jenosídiu ka funu nian, nia
prosedimentu kriminál
tenke hala’o iha tribunál nasionál ka internasionál sira.
Artigu
161.o
(Hasai
riku-soin latuir lei)
Hasai riku-soin móveis
ka imóveis latuir lei, ne’ebé halo molok Lei-Inan ne’e tama iha vigór,
sei haree tuir nu’udar
krime no tenke hakotu tuir Lei-Inan no lei-oan haruka.
Artigu
162.o
(Rekonsiliasaun)
1. Kompete ba Komisaun
Simu, Lia-Loos no Rekonsiliasaun nian hala’o knaar ne’ebé
UNTAET nia Regulamentu
No. 2001/10 fó ba nia.
2. Bainhira presiza,
Parlamentu Nasionál bele halo fali difinisaun ba kompeténsia,
mandatu no objetivu
sira Komisaun ne’e ninian.
Artigu
163.o
(Organizasaun
Judisiál iha Tempu-leet)
1. Instánsia judisiál
koletivu ne’ebé iha Timór-Leste, ne’ebé juís nasionál no
internasionál sira
integra, ho kompeténsia atu halo julgamentu ba krime boot sira
ne’ebé ema halo husi 1
Janeiru to’o 25 Outubru 1999 hala’o nafatin ba tempu
ne’ebé presiza duni atu
remata prosesu sira-ne’ebé halo hela investigasaun ba.
2. Organizasaun
judisiáriu ne’ebé iha Timór Leste laran bainhira Lei-Inan ne’e tama
iha vigór sei la’o
nafatin to’o wainhira sistema judisiáriu foun harii no hahú nia
knaar.
Artigu
164.o
(Kompeténsia
Tempu-leet Tribunál Supremu Justisa nian)
1. Wainhira Tribunál
Supremu Justisa nian hahú tiha ona nia knaar maibé seidauk harii
tribunál hirak ne’ebé
temi sai iha Artigu 129, Tribunál Supremu Justisa nian ho
tribunál judisiária
sira maka sei kaer kompeténsia ne’e.
2. To’o loron ne’ebé
Tribunál Supremu Justisa nian harii no hala’o ona nia knaar,
Instánsia Judisiál Boot
liu iha organizasaun judisiál ne’ebé iha Timór-Leste laran
maka sei hala’o podér
sira-ne’ebé Lei-Inan fó ba tribunál ne’e.
Artigu
165.o
(Direitu
uluk nian)
Lei no regulamentu
sira-ne’ebé hala’o hela iha Timór-Leste sei aplika nafatin, bainhira sira la
iha alterasaun ka
revogasaun ba sasán hotu-hotu ne’ebé la hasoru Lei-Inan no prinsípiu sirane’ebé
konsigna iha nia laran.
Artigu
166o
(Inu
Nasionál)
Wainhira lei-oan
seidauk aprova inu nasionál tuir Artigu 14, númeru 2, iha serimónia nasionál
sei hananu melodia “Pátria, Pátria, Timor-Leste a Nossa Nação”.
Artigu
167.o
(Transformasaun
Asembleia Konstituinte nian)
1. Asembleia
Konstituinte fila-an ba Parlamentu Nasionál bainhira Repúblika nia Lei-
Inan tama iha vigór.
2. Parlamentu Nasionál
iha Deputadu na’in ualunulu resin ualu, iha de’it mandatu
dala uluk ne’e nia
laran.
3. Prezidente Asembleia
Konstituinte hala’o nafatin nia knaar to’o Parlamentu
Nasionál hala’o
eleisaun ba nia Prezidente, tuir Lei-Inan haruka.
Artigu
168.o
Governu
Tempu-leet ba rua
Tuir UNTAET nia
regulamentu 2001/28, governu nomeadu sei hala’o nia knaar to’o governu
konstitusionál ba
dalauluk simu pose hosi Prezidente-Repúblika, tuir Lei-Inan haruka.
Artigu
169.o
(Eleisaun
prezidensiál 2002 ninian)
Prezidente-Repúblika
ida-ne’ebé hili tuir UNTAET nia Regulamentu No. 2002/01, sei kaer
kompeténsia no halo
tuir mandatu ne’ebé mai iha Lei-Inan.
Artigu
170.o
(Lei-Inan
tama iha vigór)
Repúblika Demokrátika
Timór-Leste nia Lei-Inan tama iha vigór iha loron 20 fulan Maiu tinan
2002.
Comments
Post a Comment